Svijet

Dolar ojačao nakon prvog povećanja kamata u SAD-u od 2006.godine

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošle sedmice ojačao nakon povećanja kamata američke centralne banke prvi puta nakon gotovo 10 godina i dodatnog labavljenja monetarne politike u Japanu.

Kurs evra prema dolaru pao je prošle sedmice 1,1 odsto, na 1,0865 dolara. Dolar je ojačao i prema jenu, za 0,2 odsto, na 121,15 jena.

Evro je, oslabio prema jenu, za jedan odsto, pa mu je cijena pala na 131,65 jena.

Kao što se očekivalo, u srijedu je Fed povisio ključne kamatne stope po prvi put od 2006. godine – za 0,25 postotnih bodova, na 0,25 do 0,50 odsto – poručivši da će američka privreda nastaviti stabilno rasti i naredne godine.

Fed je u saop[tenju istakao da je došlo do znatnog poboljšanja uslova na tržištu rada, jer je stopa nezaposlenosti pala na pet odsto, i da vjeruje da će inflacija u srednjem roku rasti prema ciljanih dva odsto.

Poručio je i kako će u narednoj godini kamate rasti, pa tako čelnici Feda procjenjuju da će na kraju 2016. kamate iznositi 1,375 odsto, što znači da bi mogle biti povećane u četiri navrata.

S druge strane, Evropska centralna banka (ECB) još će duže vrijeme, barem do kraja naredne godine, voditi labavu monetarnu politiku. Zbog toga je evro prošle sedmice znatno oslabio prema dolaru.

S druge strane, jen je prema pao znatno manje, iako je japanska centralna banka (BOJ) neočekivano olabavila monetarnu politiku.

„Ne mislim da je mnogo ulagača očekivalo da će BOJ išta preduzimati odmah nakon što je nove poteze ove sedmice objavio Fed, pa je vremenski trenutak objavljivanja paketa mjera bio svojevrsno iznenađenje. Ali, kada se bolje pogleda sadržaj toga paketa, može se vidjeti da je riječ o tek blagom prilagođavanju BOJ-ove politike“, kazala je Ayako Sera, viša ekonomistica u Sumitomo Mitsui Trustu.

U fokusu su sada robna tržišta, kažu analitičari, uključujući američko tržište nafte na kojemu je cijena barela prošle sedmice potonula oko 2,5 odsto zbog snažnog dolara i prekomjerne ponude. Aprecijacija dolara takođe je pritisnula cijene bazičnih i plemenitih kovina.

„Sada kada je povećanje kamata u SAD-u iza nas, u fokusu su robna tržišta. Pad cijena roba i njegove negativne posljedice na tržišta u nastajanju i valute, čije je kretanje u uskoj korelaciji s kretanjem cijena sirovina, mogli bi rezultovati većim zazorom ulagača prema riziku i okrenuti ih valutama-utočištima poput jena„, rekao je Junichi Ishikawa, analitičar u kompaniji IG Securities.

Izvor: Hina
Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog