EU integracije BiH

EU potvrdila svoju opredijeljenost da podrži proces reformi kroz bespovratna sredstva

„Socioekonomske reforme u Bosni i Hercegovini za period 2020. do 2022. godine“ predstavlja važan plan za rješavanje ključnih socioekonomskih izazova s kojima se BiH suočava, zaključeno je na sastanku održanom u Bijeljini od 11. do 13. februara održan sastanak predstavnika Savjeta ministara BiH, entitetskih vlada i Evropske unije.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Savjeta ministara BiH, entitetskim vlada i Evropske unije, ali takođe i predstavnici donatora i međunarodnih finansijskih institucija, uključujući predstavnike ambasada Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Njemačke te Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Evropske investicijske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Međunarodne finansijske korporacije (IFC).

Domaće vlasti su na ovom sastanku podsjetile na težnju zemlje da osigura kandidatski status za članstvo u EU i ponovile svoju opredijeljenost da izrade i provedu politike za rješavanje ključnih socioekonomskih izazova s kojima se suočava BiH i njeni građani, a u skladu sa zahtjevima iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

U skladu sa zaključcima Savjeta EU o BiH iz decembra 2019. godine, predstavnici Evropske unije su ponovili nedvosmislenu posvećenost perspektivi Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i to kao jedinstvene, nedjeljive i suverene zemlje.

Učesnici sastanka su potvrdili da dokument naziva „Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019. do 2022. godine‟, koji su entitetske vlade usvojile 10. oktobra 2019. godine, a Savjet ministara 30. januara 2020. godine pod nazivom „Socioekonomske reforme u Bosni i Hercegovini za period 2020. do 2022. godine“, predstavlja važan plan za rješavanje ključnih socioekonomskih izazova s kojima se BiH suočava.

Domaće vlasti su se usaglasile i da nadopune akcione planove za provedbu socioekonomskih reformi, koje su već usvojili svi nivoi vlasti sa ključnim kratkoročnim socioekonomskim prioritetima sadržanim u Prilogu ovog dokumenta. Navedeni prioriteti proističu iz Mišljenja Evropske komisije, pratećeg Analitičkog izvještaja te Zajedničkih zaključaka ekonomskog i finansijskog dijaloga.

Iako je svaki nivo vlasti odgovoran za provedbu mjera iz svoje nadležnosti, domaće vlasti su ponovile svoje opredjeljenje za unapređenje koordinacije i saradnje različitih nivoa vlasti, prepoznajući međusobnu povezanost privrednih aktivnosti u cijeloj zemlji. Navedeno će između ostalog obuhvatiti unapređenje Programa ekonomskih reformi radi predstavljanja jednog dosljednog i konsolidovanog dokumenta sa analizom i politikama za cijelu zemlju.

Prestavnici Evropske unije, koja je vodeći donatori i međunarodne finansijske institucije, još jednom su potvrdili svoju opredijeljenost da podrže proces reformi kroz bespovratna sredstva, zajmove i tehničku pomoć, a na temelju mjerila za praćenje provedbe reformi, koja će se naknadno usaglasiti.

U svjetlu predstojećeg samita EU i zemalja Zapadnog Balkana u Zagrebu, 7. maja 2020. godine, učesnici su dogovorili ponovni sastanak u sličnom formatu za dva mjeseca, u cilju razmatranja toka procesa i usvajanja sveobuhvatnih akcionih planova za provedu socioekonomskih reformi.

Ključni kratkoročni socio-ekonomski prioriteti

Spisak na kojem se navode kratkoročni socio-ekonomski prioriteti za rješavanje ključnih preporuka iz Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu Bosne i Hercegovine (BiH) za članstvo u Evropskoj uniji (EU), pratećeg Analitičkog izvještaja i Zajedničkih zaključaka o Ekonomskom i finansijskom dijalogu (svi objavljeni u maju 2019. godine) možete oogledati OVDJE.

 

Frontal
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog