Pored toga, u listu je
uključeno i ono šta bi trebali raditi kako bi povećali funkcionalnost i
operativni kapacitet mozga.
1. Preskakanje doručka utiče na smanjenje
nivoa šećera u krvi. To vodi nedovoljnoj dostavi nutricionih materija u mozak
što eventualno utiče na degeneraciju mozga.
2. Prejedanje uzrokuje na arterije koje
vode do mozga, što direktno utiče na smanjenje mentalne snage.
3. Pušenje višestruko umanjuje
funkcionalnost mozga te vodi ka Alzheimerovoj bolesti.
4. Visoka konzumacija šećera prekida
absorbaciju proteina i nutricijskih tvari što ima za posljedicu na razvoj
moždanih ćelija.
5. Zagađen zrak i njegovo udisanje
direktno utiču na unos kisika u mozak što djeluje na drastično umanjenje
efikasnosti mozga.
6. Poremećaj u snu – Dugotrajna nesanica
uništava moždane ćelije.
7. Ne pokrivajte glavu dok spavate jer
to utiče na povećanje koncentracije karbon dioksida i smanjuje prisustvo kisika
u krvi.
8. Ako ste bolesni ne radite – Studija
Svjetske zdravstvene organizacije pokazala je da štetan uticaj na mozak ima i
učenje tokom bolesti (gripe prije svega).
9. Nedostatak stimulativnih misli –
Razmišljate da bi trenirali svoj mozak. Ukoliko to ne radite vaše moždane
ćelije postaju “lijene” i manje funkcionalne.
10. Vodite intelektualne razgovore.
Istraživanje je pokazalo da manjak intelektualnih razgovora smanjuje kapacitet
mozga, te u konačnici vodi ka demenciji.
Izvor: Novo Vrijeme/Studomat
