izvor: Tanjug
Ovaj umjetnik je svom slikarstvu stvorio poredak koji se suprotstavlja haosu stvarnosti kakvom je bio okružen. Njegova umjetnost bila je pokušaj da uredi svijet sa kojim, očigledno nije mogao da izađe na kraj.
Protiv neshvatljivosti takvog svijeta, Van Gog se borio svojom oštrom, teoretski zasnovanom kritikom, na njegovu bezličnost odgovorio je svojim odmjerenim patosom, a njegovu je kolotečinu razbio žarom svoga solipsizma.
Njegov cilj nije bio da pobjegnne od stvarnosti, a ni da pati odričući je se, već da je učini opipljivom u jednom sveobuhvatnom smislu. Na taj način mu je umjetnost omogućila da taj, u osnovi neprijateljski svijet, prihvati kao svoj.
Međutim, Van Gogov umjetnički dar priznat je tek poslije njegove smrti. Građansko društvo čiji mu je sistem vrijednosti čitavog života bio oduran, sada ga je nazivao genijem.
Moderno doba voli da se poigrava sa predstavom usamljenog, neshvaćenog umetnika, i sudbina Van Goga je savršen primjer za predstavnike avangarde, koji prvo biva proganjan i osporavan, a kasnije postaje cijenjen i slavljen. Autsajder umjetnosti sa periferije društva, on sada postaje važna umjetnička ličnošt i decenijama poslije smrti jedna je od najuticajnijih figura u umjetnosti.
Van Gog je za svog života prodao samo jednu sliku, a njegova najbolja djela nastala su za manje od tri godine i to pred kraj života. Specifična su po strastvenim pokretima četke, intenzivnim bojama, kao i u kretanju linije i forme.
Među najpoznatijim su dela iz serije "Suncokreti", zatim "Irisi", autoportreti, "Žitno polje sa čempresima"… Bio je veoma plodan umjetnik, s obzirom na to da je za 10 godina, koliko je slikao, napravio oko 900 djela.
Van Gogova djela danas su među najskupljim na svijetu, a mogu ih priuštiti samo najbogatiji, s obzirom na to da se slike, koje nije mogao da proda za života, sada procjenjuju u milionima dolara.
