Zamišljen da čvršće poveže Centralnu Aziju, novi put svile Kinu dovodi na Balkan. A, kakav je put kineske i ostalih delegacija, od aerodroma do sala za sastanke, vježba se od ranog jutra. Skup ovog ranga zahtijevao je i generalnu probu.
"Samit u brojkama izgleda ovako – 16 premijera, nekoliko stotina članova delegacija, 500 velikih svjetskih kompanija sa 1.200 predstavnika, 1.100 novinara", kaže Milivoje Mihajlović, direktor Kancelarije Vlade Srbije za saradnju sa medijima.
I to je tri puta više predstavnika sedme sile nego što ih je bilo na prethodna dva samita. Novinari u "Beogradu", a državnike će ugostiti "Jugoslavija". Ovaj put riječ je o istoimenim salama.
Domaćin najvećeg skupa u regionu je Palata "Srbija", kroz koju će za samo jedan dan proći 6.000 ljudi. Za istim stolom za kojim su nekad sjedeli nesvrstani i najveći svjetski državnici sjedeće premijer Kine i lideri 16 zemalja centralne i istočne Evrope.
Paralelno sa političarima, razgovaraće i privrednici. U Centru "Sava" održava se biznis forum. Očekuje se i potpisivanje važnih ugovora.
Kako je za Politiku izjavio kineski premijer Li Kećang, odnosi Kine i Srbije su poput brzog voza koji grabi naprijed.
"Na primjer, prošle godine je pokrenuta tema pruge između Beograda i Budimpešte, sada energetika. U Srbiji u zadnjih 20 godina nema hidroelektrane i tu možemo da sarađujemo", kaže Li Mančang, ambasador Kine u Srbiji.
"Ono što je do sada pokazao ovaj vid saradnje jeste da su bilateralni projekti bili najuspješniji, zemlje poput Poljske i Rumunije su desetrostuko uvećale obim trgovinske razmjene sa Kinom", kaže Dragana Mitrović, profesor na Fakultetu političkih nauka.
Deset milijardi dolara kredita Kina je izdvojila za ovaj dio Evrope.
"Izgradili smo kineski most, a u budućnosti ćemo napraviti kineski put i kinesku elektranu, čime će se osigurati neiscrpna pokretačka snaga razvoja kinesko-srpskih odnosa", poručio je je premijer Li Kećang uoči dolaska.
O značaju pruge govori srpski premijer Aleksandar Vučić. Kaže, Srbija je propustila mnoge vozove u prošlosti i nema decenije za njen završetak. Vjeruje da će prevoz putnika iz južne u centralnu Evropu tako biti lakši, plasman robe brži, a naša privreda dobiće istočni vetar u leđa. A, kako na istočni vjetar gleda Zapad?
"Čitaće se dvojako. S jedne strane postajemo zanimljivi, važni, a sa druge i EU i SAD sa izvjesnim podozrenjem prate prodiranje Kine na region jugoistočne Evrope", kaže Dragana Mitrović.
Na kraju posjete, otvara za saobraćaj most koji spaja Zemun i Borču. Izgradnja je simbolična – kilometar i po dug, građen je u saradnji sa Kinom, a nazvan po naučniku Mihailu Pupinu, čiji život oličava povezanost sa Amerikom.
izvor: RTS
