"Učesnike skupa su verbalno napali i vrijeđali pojedini sugrađani. Čuli su se povici `Cigani`, pominjali su `traktorijadu`, Šešelja i drugo, dok je lokalna policija stajala po strani, ne čineći ništa da atak spriječi", navodi se u saopštenju.
Iz Eparhije ističu da se verbalni napad dogodio juče na Međunarodni dan ljudskih prava, koji, kao i u mnogim slučajevima, za Srbe u Hrvatskoj predstavlja "samo još jedan u nizu dana kada su obespravljeni".
Skupu ispred Spomen-doma u Glini, koji je organizovala Antifašistička liga, prisustvovao je manji broj vjernika glinske parohije zajedno sa parohom kostajničkim protojerem Daliborom Tanasićem i protojerejem glinskim Slobodanom Drakulićem.
Iz Eparhije dodaju da većina vjernika zbog straha nije prisustvovala skupu ispred Spomen-doma u Glini, na kojem je govor održao i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.
"Nakon tridesetominutnog skupa učesnici su se mirno razišli, dok su oni koji su izricali uvrede na račun žrtava i prisutnih razvili veliku državnu zastavu i nastavili sa uvredama na račun pravoslavnih Srba", navodi se u saopštenju, koje je potpisao protojerej Drakulić.
U saopštenju se podsjeća da su gradske vlasti u Glini 21. oktobra donijele odluku o mjestu polaganja vijenaca i prisluživanja svijeća na teritoriji grada, kojom je Srbima zabranjeno vršenje parastosa, pomena i polaganja cvijeća na mjestu, gdje je do 1941. bio hram Rođenja Presvete Bogorodice.
"Te godine u hramu je počinjen zvjerski zločin u kojem je stradalo više od 1.500 pravoslavnih Srba iz Gline, Topuskog, Vrginmosta i okoline, a hram je srušen do temelja", navodi se u saopštenju.
Komunistička vlast nije dala dozvolu za gradnju hrama na istom mjestu nego su istu katastarsku česticu oduzeli Crkvi i nacionalizovali bez ikakve naknade, te na njenom mjestu 1967. godine podigli Spomen-dom.
Isti taj dom 1995. godine gradske vlasti su preimenovale u Hrvatski dom.
