Visoki funkcioner EK, koji nije želio da bude imenovan, rekao je da pravila Šengena dozvoljavaju članicama uspostavljanje kontrole na granicama do 30 dana, s tim što se ove mjere mogu obnavljati najviše šet puta uzastopno.
Granice se smiju sistematski kontrolisati samo u slučaju vanrednih situacija, koje se prema odredbama Šengena dijele na "predvidive" i "nepredviđene", objasnio je on.
Pomenuti rok od šest puta po mjesec dana važi samo za predvidive krize, dok se u slučaju nepredviđenih situacija granice smiju kontrolisati najduže dva mjeseca, odnosno šest puta po deset dana.
Privremene kontrole unutrašnjih granica Šengena zbog predvidivih vanrednih okolnosti dosad su uspostavljane pet puta, obično zbog političkih sastanaka na najvišem nivou i velikih sportskih događaja.
Pravo na kontrolu granice zbog nepredviđene krize dosad je iskorišćeno samo jednom, i to 2011. godine, kada je Norveška uvela kontrolu nakon terorističkog napada Andersa Brejvika u Oslu i na ostrvu Utoja.
Pojašnjenje EK stiže u trenutku kada je nekoliko zemalja uvelo kontrolu granica, ili najavilo da će to učiniti, zbog talasa izbjeglica iz Afrike i sa Bliskog istoka.
Prema riječima funkcionera EK, Brisel može da odobri i trajnije mjere za kontrolisanje granica, što za sada ne namjerava.
"Ne bismo željeli da dođemo u tu situaciju i ne vjerujemo da je to neophodno", rekao je on.
U Briselu su rekli da je Njemačka postupila u skladu sa pravilima kada je unaprijed obavijestila Komisiju da će uvesti kontrolu na granici sa Austrijom, ali da Austrija, koja je najavila da će angažovati vojsku radi kontrole granice sa Mađarskom, to nije učinila.
Isti funkcioner izjavio je da se prema tumačenju Komisije otkazivanje međunarodnih vozova, što se dešavalo u Mađarskoj, Austriji i Njemačkoj, ne smatra zatvaranjem granice.
Ministri unutrašnjih poslova članica EU sastaju se danas u Briselu kako bi diskutovali o planu Evropske komisije za solidarni prihvat izbjeglica i pokušali da prevaziđu duboke podjele o načinu rješavanja izbjegličke krize.
Izvor: RTRS
