Imam Fethullah Gulen oglasio se porukom iz Sjedinjenih Američkih Država, rekavši da "kategorički odbacuje optužbe da je imao ulogu u pokušaju puča protiv Erdoganove vlasti“.
"Kao neko ko je propatio više vojnih pučeva, posebno je uvredljivo da budem optužen da imam bilo kakve veze sa takvim pokušajem", rekao je Gulen, a prenosi Reuters.
U međuvremenu, američki državni sekretar John Kerry izjavio je u subotu da nije primio zahtjev za izručenje Gulena, koji već godinama živi u Sjedinjenim Državama, ali bi ga razmotrile ukoliko bi ga dobile.
Kerry je, međutim, dodao da bi turska Vlada u zahtjevu za izručenje Gulena morala navesti dokaze da je on prekršio zakon, kao i da bi ti dokazi morali biti uvjerljivi, prenio je AP.
"Niko, pa ni Washington, nije mogao da pretpostavi da bi u Turskoj mogao da bude izveden puč", dodao je Kerry, ističući kako "neuspjeli pokušaj puča očigledno bio nekompetentno izveden" te da su Sjedinjene Države spremne pomoći turskim vlastima u istrazi i da se zalažu za demokratski izabrano vodstvo u Turskoj.
Turska vlada je saopćila da sljedbenici Gulena, koji se nalazi u dobrovoljnom egzilu, stoje iza pokušaja vojnog udara izvedenog u petak.
Gulenov globalni pokret
Fethullah Gulen, lider je pokreta Hizmet, kojim rukovodi iz svoje rezidencije u Saylorsburgu, gradiću u Pennsylvaniji.
Hizmet je globalni pokret, koji u je više od stotinu zemalja širom svijeta osnovao škole, domove, univerzitete, izdavačke kuće i humanitarne organizacije koje promoviraju njegove ciljeve.
Hizmet je u prošlosti blisko sarađivao sa AK partijom u provođenju demokratskih reformi i borbi protiv turske vojske, koja se miješala u vođenje državne politike.
Međutim, raskol se dogodio 2013. godine, kada je turska policija otkrila da su sljedbenici Gulenovog pokreta prisluškivali ured predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji je tada bio premijer.
Ubrzo je otkrivena cijela mreža sljedbenika Hizmeta u državnim institucijama, pravosuđu i policiji, koji su, prema navodima turskih vlasti, radili po uputama Gulena u cilju formiranja takozvane paralelne države, a koja bi upravljala Turskom. Od tada je krenuo otvoreni sukob.
Pokret Hizmet nalazi se na turskoj državnoj listi terorističkih organizacija. Policija često provodi racije u organizacijama i firmama povezanim sa pokretom.
Izvor: Al Jazeera i agencije
