"Volonteri najviše pronađu snagu upravo kad su teške situacije, pa tako i u vrijeme ove pandemije. Takav slučaj smo mogli vidjeti i 2014. godine, za vrijeme katastrofalnih poplava u RS", rekao je Petrović za "Nezavisne". Kako kaže, veoma je bitno da u takvim situacijama volonter ne ugrozi sam sebe, ali i druge. Prema njegovim riječima, u vrijeme pandemije volonteri su najviše radili na pomaganju starijim osobama.
"S obzirom na to da se angažman volontera danas najviše ogleda u dostavi životnih namirnica osobama starije životne dobi, kojima je u određenom periodu bio zabranjen izlazak, s te strane je bitno da se pridržavamo svih epidemioloških mjera kako ne bismo ugrozili stare osobe, ali i sebe", rekao je Petrović, koji se već osam godina bavi volontiranjem.
Da je pandemija uticala na volonterske aktivnosti, potvrdila je za "Nezavisne novine" Aleksandra Štrbac, direktorica Omladinskog centra "Zdravo da ste" iz Banjaluke, koja ističe da je bitno da se volontranje nije ugasilo.
"Pandemija virusa korona uticala je značajno na volontiranje i na sve aktivnosti koje podrazumijevaju okupljanje, rad u većim grupama, bliske kontakte koje imaju oni između sebe, ali je važno istaći da volontiranje nije prestalo", rekla je Štrpčeva.
Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS, povodom Međunarodnog dana volontera, dodijelilo je nagradu za najboljeg organizatora volotiranja Crvenom krstu RS, dok su za najbolje volontere prolašeni Momir Ašonja iz Istočnog Sarajeva, Darko Vranić iz Foče, Jovana Popović iz Šamca te Milan Duvnjak iz Gradiške.
Inače, Međunarodni dan volontera obilježava se 5. decembra i smatra se jedinstvenom prilikom za volontere i organizacije da proslave svoje napore, podijele vrijednosti i promovišu rad u svojim zajednicama, nevladinim organizacijama, vladinim agencijama i privatnom sektoru te promovišu doprinos razvoju na lokalnom, državnom i međunarondom nivou.
Izvor: Nezavisne novine
