Dakle, stranka prije struke, što i ne čudi s obzirom da smo već pisali o raspodjeli direktorskih pozicija u javnim preduzećima i ustanovama.
To je upravo slučaj sa Slobodanom Nagradićem, direktorom Zavoda za zaštitu kulturne baštine istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske.
Od kada je Frontal napisao prvi tekst (26. april) o izmještanju i uništavanju stećaka u mjestu Mladice, opština Istočno Novo Sarajevo pa sve do danas, a ukupno smo objavili šest tekstova o stećcima, Nagradić se nije oglašavao na naš upit o zvaničnom stavu vezano za ovaj slučaj.
Prema saznanjima do kojih je došao Frontal, Nagradić spada u red direktora čija plata iznosi u prosjeku od 2.300 KM do 2.600 KM. On takođe ima i povremeni honorar jer se nalazi na platnom spisku Minstarstva civilnih poslova BiH.
I tako to obično biva u našoj državi kada se neko, poput Nagradića, „dokopa“ funkcije bez profesionalnih i životnih referenci, pa se bahato ponašaju i ne odgovaraju na pitanja koja im se postavljaju, što je njihova dužnost. Obrazovanje i radno iskustvo u Bosni i Hercegovini često nemaju nikakve veze sa djelatnošću preduzeća, odnosno institucije, pa tako Republičkim zavodom za zaštitu kulturne baštine istorijskog i prirodnog nasljeđa RS upravlja urednik u časopisima, referent za pravna pitanja i pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vladi Srpske. Koliko je Nagradić stručan za funkciju koju obavlja možete i sami da procjenite.
Novinari portala Frontal su pet puta u posljednjih mjesec i po dana slali upite Nagradiću vezano za zvaničan stav o izmještanju i uništavanju nekropole stećaka ali odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili.
Slobodana Nagradića očito nije briga za kulturno-istorijska bogatstva ili je možda zaboravio na čelu koje ustanove se nalazi, kao što su i zaposleni u službi za odnose s javnošću tog istog Zavoda zaboravili zbog čega su tu gdje jesu i šta je njihov posao. Ovo još jednom pokazuje sav apsurd administracije u javnim institucijama, gdje se radnici ponašaju krajnje bahato i bezobrazno. A svima je bar toliko jasno da direktori i javna preduzeća trebaju odgovarati narodu, što je daleko od realnosti. Jer, koga briga za kulturno-istorijsko nasljeđe ove zemlje, kada oni koje treba da je briga, ne rade ništa kako bi spriječili njegovo uništavanja, a na sve to nijemo ćute.
Marksistički studijski centar "Đuro Pucar Stari" kruna Nagradićeve predratne karijere
Slobodan Nagradić je bivši funkcioner Partije demokratskog progresa (PDP), rođen 1957. godine u Derventi. Diplomirao je 1979. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Danas živi u Banjoj Luci.
U glavnom gradu Bosne i Hercegovine (BiH) živio je do 1992. Radio je u Marksističkom studijskom centru „Đuro Pucar Stari“, bio urednik u časopisima Lica i Humanost, a potom referent za pravna pitanja u Jugoslovenskoj izvoznoj i kreditnoj banci. Obavljao je nekoliko savjetničkih funkcija i bio pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vladi Republike Srpske (RS).
Na lokalnim izborima 2000. godine izabran je za odbornika u Skupštini Opštine Gradiška. Šest godina poslije, kao kandidat PDP-a, borio se za mjesto predsjednika Republike Srpske, ali 19.623 glasa nisu bila dovoljna za pobjedu. Ni na izborima 2010. godine, kada se kandidovao za mjesto u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nije imao uspjeha. Nakon ovih izbora napušta PDP, stranku u kojoj je bio član Predsjedništva i potpredsjednik. Danas je direktor Zavoda za zaštitu kulturne baštine istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske, kao funkcioner iz kvote DNS-a.
Možda će Nagradić i poslije ovog teskta nastaviti da ćuti, ali se nadamo da nadležne institucije neće!
Povezane vijesti:
Slučaj uništavanja nekropole stećaka u Istočnom Novom Sarajevu – i dalje svi ćute! (peti dio)
Nekropola stećaka – žrtva brojnih institucija (četvrti dio)
Ping Pong sa stećcima – Ko je kriv? (treći dio)
Uništavanje kulturnog blaga u opštini Istočno Novo Sarajevo – drugi dio (FOTO)
Frontal/D.M.
