Generalni
direktor Satja Nadela kaže da Microsoft „sjajno napreduje“, ali
istovremeni talas otkaza otvara pitanje budućnosti rada u eri vještačke
inteligencije, piše Financial Times.
Prema analizi urednice Financial Timesa Anjli Raval, uloga vještačke
inteligencije u korporativnom restrukturisanju postaje sve neposrednija.
Kompanije se više ne zadovoljavaju time da rade više s manje ljudi –
sada se pripremaju za doba u kojem za mnoga radna mjesta jednostavno
više neće biti potrebe.
Vještačka inteligencija je sve prisutnija, a poslovi nestaju
Iako poslovni lideri tvrde da vještačka inteligencija „preoblikuje“
radna mjesta, brojke govore drugačije. Intel i BT, između ostalih,
objavili su hiljade otkaza direktno povezanih s AI, piše Financial
Times. Microsoft, iako to nije izričito naveo, istovremeno otpušta
hiljade ljudi dok bilježi rekordnu dobit. U prošlosti su se otkazi
predstavljali kao nužno zlo, ali ih danas direktori prikazuju kao znak
napretka, navodi se u analizi.
U tehnološkoj industriji prihod po zaposlenom postao je prestižno
mjerilo. Američki startap akcelerator Y Combinator, kroz koji su prošli
danas veliki servisi poput Airbnb‑a i Dropboxa, promoviše ideju da se
uspješna kompanija može izgraditi sa svega nekoliko zaposlenih.
Finansijski mediji navode da se njegovi startapi često hvale milionskim
prihodima, iako zapošljavaju minimalne timove.
Altman: Uskoro firma od milijardu dolara s jednim zaposlenim
Suosnivač OpenAI Sem Altman predvidio je da bi se uskoro mogla
pojaviti kompanija vrijedna milijardu dolara koju će voditi samo jedna
osoba. Iako to zasad zvuči futuristički, veliki jezički modeli poput
ChatGPT‑ja, Geminija i Groka već mijenjaju tržište rada, posebno kada je
riječ o kancelarijskim poslovima. Mnoge pozicije se već gase jer, kako
navode iz kompanija, „ti zadaci više ne postoje“.
Financial Times navodi primjer velike revizorske kuće koja je pomoću
AI skratila vrijeme izrade izvještaja za 75 odsto i oslobodila 3.600
sati analitičkog rada. Zapošljavanje programera takođe je naglo
usporilo.
Posebno su pogođeni mladi radnici
Raval upozorava da čitavi slojevi nižih pozicija nestaju, a s njima i
tradicionalni putevi profesionalnog napredovanja. Ulazne pozicije i
pripravnički angažmani prvi su na udaru, ali nestaje i sve više radnih
mjesta u srednjem menadžmentu. „Rast AI mogao bi da ograniči oporavak
zapošljavanja u nekim nižim kancelarijskim ulogama“, rekao je za
Financial Times Dirk Han, generalni direktor međunarodne agencije za
zapošljavanje Hays.
Vrijednost univerzitetskih diploma sve je upitnija, a karijerni
putevi postaju sve više iskrivljeni i nelinearni. Frilens poslovi i
kratkoročni angažmani dodatno fragmentišu tržište rada. Vještačka
inteligencija sve to samo ubrzava, navodi se u analizi.
Da li radna snaga svedena na minimum zaista pruža veću otpornost?
Manje ljudi znači niže troškove i bržu realizaciju, ali može značiti i
manju otpornost na šokove – od poremećaja u lancima snabdijevanja do
odliva stručnjaka. Raval u Financial Timesu navodi primjer švedske
kompanije Klarna, koja je otpustila hiljade zaposlenih, ali sada testira
povratak ljudi u korisničku podršku jer su AI sistemi zakazali u
stvarnoj komunikaciji sa korisnicima.
Tehnološki preduzetnici koji promovišu kompanije sa minimalnim brojem
zaposlenih potcjenjuju koliko su poslovni procesi i korporativna
kultura zapravo zasnovani na ljudskim odnosima i interakcijama. Iako
vještačka inteligencija može preuzeti rutinske zadatke, trebalo bi
ponovo naučiti da se cijeni ono ljudsko – od kreativnosti i emocionalne
inteligencije do složenog rasuđivanja, navodi se u analizi Financial
Timesa.
Međutim, to je moguće samo ako ulažemo u one koji te kvalitete
posjeduju i učimo novu generaciju radnika – a trenutno se mnoga vrata
zatvaraju prije nego što su uopšte stigla da se otvore, zaključuje
autorka Financial Timesa, prenosi Index.
Foto: Pixabay
