Tema ovogodišnje kampanje i gotovo hiljadu događaja širom svijeta je „Zagađenje vazduha", a globalni domaćin je Kina.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), devet od deset ljudi na zemlji udiše zagađeni vazduh. Zagađenje vazduha godišnje ugrožava živote sedam miliona ljudi i pogoršava klimatske promjene. Prema Evropskoj agenciji za okoliš (EEA) zagađenje vazduha u EU u prosjeku prouzrokuje više od 1.000 slučajeva prijevremene smrti dnevno, što je deset puta više od broja stradalih u saobraćajnim nesrećama. SZO definiše lebdeće čestice (PM), azotni dioksid (NO2), sumpor dioksid (SO2) i prizemni ozon (O3) kao zagađujuće tvari u vazduhu s najštetnijim efektom na ljudsko zdravlje.
Ovaj problem je u stalnom porastu, a zagađenju vazduha najviše su izloženi stanovnici gradova iz dva razloga – prvo, gustoća naseljenosti u gradovima podrazumijeva veće ispuštanje zagađujućih tvari u vazduha (npr. iz saobraćaja) i drugo, čestice se teže disperziraju u gradovima nego u ruralnim područjima. EEA upozorava da zagađenje vazduha ostavlja svakodnevne posljedice na čovjeka te da, uprkos tome što su razdoblja s najvišim zagađenjem njegove najočitije posljedice, dugoročna izloženost manjim dozama predstavlja veću prijetnju ljudskom zdravlju.
U Evropi faktori rizika koji dolaze iz okoline odgovorni su za oko 26 posto ishemijskih srčanih oboljenja, 25 posto moždanih udara i 17 posto različitih vrsta raka. Zagađenom vazduha izloženo je cjelokupno stanovništvo, a naročito su ugrožene osjetljive grupe ljudi. Najosjetljivija su djeca predškolskog i školskog uzrasta (pneumonia – upala pluća je vodeći uzrok smrti kod djece ispod pet godina starosti, a zagađenje vazduha je glavni faktor rizika), žene – koje rade u zadimljenim prostorijama i kuhinjama gdje su izložene visokim nivoima zagađenog vazduha u zatvorenom prostoru, radnici na otvorenom prostoru i hronični bolesnici i stari ljudi.
Zagađenje vazduha može izgledati složeno, ali svi možemo učiniti svoj dio kako bismo učestvovali u smanjenju. Od 193 zemlje, 97 zemalja povećalo je postotak domaćinstava koja imaju pristup čistijim gorivima na preko 85 posto. Međ-utim, tri milijarde ljudi i dalje koristi kruta goriva i otvorene vatre za kuhanje, grijanje i rasvjetu. trenutno, 82 od 193 države imaju poticaje koji promovišu ulaganja u proizvodnju obnovljive energije, čistiju proizvodnju, energetsku efikasnost i kontrolu zagađenja.
Frontal

