domaćinstva razumiju i gdje pružamo podršku jedni drugima, bez obzira na
probleme koji su prisutni unutar porodice. Od prve povorke želimo da
istaknemo važnost prihvatanja, solidarnosti i razumijevanja“, istakla je
Lejla Huremović iz organizacionog odbora ovogodišnje Povorke ponosa.
Upravo zbog ovog je podršku ovogodišnjoj Povorci dao i veliki broj
roditelja čija djeca pripadaju LGBTIQ+ zajednici – ove godine su se prvi
put počeli sretati i formirali su grupe podrške kako bi pomagali jedni
drugima.
„Želimo da naglasimo da su LGBT osobe članovi i članice svake
porodice, ali želimo da naglasimo i to da često trpe nasilje, budu
izbačeni ili izolovani, silovani, da budu podvrgnuti konverzivnim
terapijama i ono što ovu Povorku čini posebnom jeste podrška roditelja
LGBT osoba koji su ponosno i hrabro stale uz svoju djecu i rekli da ih
beskompromisno vole i pružaju podršku“, kazala je Dina Bajraktarević iz
organizacionog odbora Parade ponosa 2022.. Rekla je i da „porodicu čini
ljubav, podrška, razumijevanje i prihvatanje“.
Zvanični zahtjevi LGBTIQ+ zajednice poslani sa ovog skupa su: Zakon o
javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo u skladu sa evropskim standardima,
entiteski Zakoni o istopolnom partnerstvu i Zakon koji će omogućiti
transrodnim osobama da ostvare svoja prava.
Centralne sarajevske ulice od Vječne vatre do Istorijskog muzeja su
zatvorene za saobraćaj nešto iza 12 sati i do 15 sati je trajala
kontradiverziona provjera, a u 15 sati su otvoreni ulazi za učesnike
parade koja je krenula nešto iza 17 sati i završila na pozornici kod
Istorijskog muzeja gdje je bio pripremljen zabavni program i gdje se
plesalo i pjevalo do nešto iza 20 sati.
Među učesnicima/cama je bilo pojedinaca i grupa iz Zenice, Mostara,
Čelića, Tuzle, Foče… Cijeli događaj je začinio poneki poljubac
istopolnih parova, ali i radost, držanje za ruku i mnogo više poljubaca
hetero parova. Jedan gej-par je privukao veliku pažnju fotoreportera
koji su ih fotografisali.
Između pojedinih etapa događaja nije bilo mnogo priče o vlastitim
iskustvima, većina komentara odnosila se na homofobne objave na
društvenim mrežama i ljutnju građana zbog blokade saobraćaja.
Među mladim učesnicima/cama je možda bilo i straha zbog činjenice da
su ulice zatvorene, da je oko njih mnogo policajaca, da su svuda
postavljene željezne ograde kao prepreke za prolaz, kamionima i
kombijima blokirane ceste i više desetina metara od samog događaja….
Ali Parada je prošla bez incidenata – fotografije pokazuju atmosferu
koju su obilježili smijeh i radost, antifašističke pjesme, zviždaljke i
buka. Bilo je informacija da je neko u prolazu kraj džamije dovikivao
„Alahu Ekber“, ali to nije potvrđena informacija.
Mirza Halilčević iz Organizacionog odbora je objasnio da je Parada
višestruko važna jer jača kulturu protesta, šalje poruke drugim
marginalizovanim grupama da je i korištenje javnog prostora njihovo
osnovno pravo čime jača solidarnost.
„U užem kontekstu prajd je važan jer LGBTIQ+ zajednica nema mogućnost
da, evo ovom ulicom gdje se sada nalazimo, svakodnevno hoda slobodno na
načine prihvatljive za heteronormativne parove, da se drže za ruku,
zagrle i eventualno poljube bez straha da će to ugroziti njihovu
sigurnost, njihovo partnerstvo i eventualno ih dodatno
istraumatizirati“, rekao je Halilčević, a
Jadranka Miličević, takođe članica organizacionog odbora ja objasnila da je Povorka važna „za sve oni koji žele jednaka prava“.
„Svi moraju imati iste mogućnosti i biti zakonski zaštićeni. Prava
LGBTIQ+ osoba su najugroženija, zajedno sa pravima penzionera, djece i
radnika koji su na rubu egzistencije, ali je važno da se okupimo na ovaj
način, a posebno je važna i podrška prijatelja koji su ove godine došli
i iz Njemačke, iz Amsterdama, Amerike i drugih zemalja da podrže ovaj
skup“, rekla je Miličević, inače prva dobitnica priznanja „Sloboda
narodu“.
Na kraju šetnje Bajraktarević se zahvalila svima.
“Hvala što ste pokazali svoju solidarnost kad smo nailazili na razne
barijere poput nalaganja dodatnih mjera obezbjeđenja skupa u vidu
betonskih i željeznih ograda, plaćanja prisustva hitne pomoći, plaćanje
naše sigurnosti na ulicama koje pripadaju nama. Danas smo svi mi šetali i
šetale za sve naše porodice. Danas smo tu da pokažemo kako vrijeme koje
uopšte nije toliko konvencionalno i tradicionalno, te da je porodica
fleksibilan konstrukt koji se oduvijek gradio isključivo oko vrijednosti
ljubavi, podrške i razumijevanja”, rekla je.
Podsjećanja radi – obezbjeđenje ovog skupa je koštalo 30.000 KM od
čega je kanotnalna Vlada izdvojila 25.000 dok je preostalih 5.000 KM
zajednica LGBTIQ+ osoba prikupljala kroz dobrotvornu akciju.
Među malobrojnim političarima koji su došli na paradu bili su
premijer kantona Sarajevo Edin Forto za kog je Senad Avdić na portalu
Slobodna Bosna napisao da je „ostao sam u ovoj borbi za pluralni,
liberalni, nedogmatski, inkluzivni identitet glavnog grada“.
Uz njega su, negdje u masi, bili i Damir Arnaut s malom kćerkom koja
je nosila zastavu i Mirsad Čamdžić, obojica iz Naše stranke, zastupnici
u Parlamentu BiH i Parlamentu FBiH. (Predstavnici ljevice, pa ni
gradonačelnica Sarajeva, nisu bili, niti su, kao neki javni radnici i
umjetnici poput Jasmile Žbanić, na društvenim mrežama izrazili podršku
ovom protestnom okupljanju koje ima cilj skrenuti pažnju na probleme s
kojima se sreću LGBTIQ+ osobe: nepostojanje slobode u javnom prostoru,
društveno neprihvatanje, nemogućnost sklapanja istopolnih brakova ili
izjednačavanje prava s nevjenčanim parovima, zdravstveni sistem
nesenzibiliziran za njihove specifične potrebe, nedefinisana prava u
administrativno-pravnom sistemu… No, u koloni su bili Damir Imamović,
Miodrag Miki Trifunov, ali i direktorica USAID-a u BiH, brojni
ambasadori i kompletno osoblje pojedinih međunarodnih organizacija
poput Fondacije Hajnrih Boll.
Sarajevski premijer Edin Forto je, po dolasku na Paradu, novinarima
poručio da „svako ima pravo da iskaže svoj stav, ali bez govora mržnje“.
„Strašno je bitno da nema govora mržnje u javnom prostoru i moramo se
protiv toga boriti, a ovo je protest za građanska prava koja ne možemo
posmatrati kao švedski stol, nego ih sve moramo poštovati – društva koja
su otvorena i mogu to zagarantirati završe na kraju u najbogatijoj
zajednici država, a to je Evropska unija. Mislim da Bosna i Hercegovina
zaslužuje da ide u Evropsku uniju i mislim da su naši građani sto puta
pokazali da su tolerantni i da ćemo u svim narednim godinama vidjeti da
će tolerancija pobijediti“, rekao je Forto.
Pažnju je privukla činjenica da je ministar privrede u Vladi kantona
Sarajevo Adnan Delić na Facebook-profilu Ministarstva objavio svoj lični
stav – protiv Parade i blokade ulica.
Naime, i ove godine je saobraćaj bio blokiran u velikom dijelu grada –
53 ulice oko rute parade su bile zatvorene za automobile (režim za
pješake bio nešto liberalniji nego ranije) i to je bio razlog da
veliki broj građana izrazi mišljenje da je tog dana bilo ugroženo
njihovo pravo na slobodu kretanja. Iz OO Parade ponosa su više puta
ponovili da „to nije bio njihov zahtjev, nego procjena vlasti u kantonu
Sarajevo“. No povodom nezadovoljstva građana zbog blokade velikog broja
ulica, predsjednik partije Narod i pravda Elmedin Konaković je najavio
da već ove sedmice „Klubovi Naroda i Pravde u Skupštini Kantona Sarajevo
pokreću inicijativu za donošenje propisa kojim će se dodatno
precizirati prostor za javna okupljanja u Kantonu Sarajevo. Lokacije za
javna okupljanja bit će definisane u zonama u kojim ne dolazi do
ugrožavanja prava i sloboda drugih lica, zdravlja ljudi, sigurnosti
ljudi i imovine i ometanja javnog saobraćaja, a u skladu sa Zakonom o
javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo. Tražimo podršku svih stranaka i
pojedinaca u Skupštini Kantona Sarajevo kako bismo spriječili i
zaustavili saobraćajni kolaps i blokade grada koje se i ovih dana
dešavaju. Prijedlog izmjena ovih propisa pripremit ćemo za narednu
sjednicu Skupštine Kantona Sarajevo koja će se održati početkom jula“,
napisao je Konaković na svom Facebook-profilu na dan Povorke i dan nakon
što je napisao: „Protiv sam povorke. Promociju seksualnosti smatram
neprimjerenom. Iz svojih dubokih vjerskih ubjeđenja sam protiv
povorke.“
I dok su samoj Paradi prethodile izložbe, koncerti, filmske
projekcije i javna čitanja LGBT-poezije u Sarajevu, Tuzli, Banjaluci,
ovogodišnju Šetnju uveličale su bubnjarke iz Srbije, Hrvatske i Crne
Gore, a kraj šetnje začinili su hor KUD-a „Seljo“, Aklea Neon sa svojim
bendom iz Hrvatske, Mladi ansambl baleta Narodnog pozorišta, a sve je
završilo velikim partijem u Domu mladih u Skenderiji gdje je goste
zabavljala DJane Immodica, Erocki program, Nadja Si i Sestre.
Prije početka Parade ponosa 2022. u sarajevskom naselju Otoka održan
je skup protiv parade pod nazivom „Vratite nam dugu“ koji je organizovao
Sanin Musa, sada predsjednik stranke Vjera, narod, država, a nekada
vjerski dužnosnik.
Parada je pala u sjenu pozorišnog performansa koji je održan na trgu
Suzan Sontag, ispred Narodnog pozorišta, u subotu kasno uveče u kom se
muškarac pojavio go – zastupnik u Skupštini kantona Sarajevo Haris
Zahiragić je došao na lice mjesta, uključio mobitel i snimao svoje
razgovore s okupljenim. Razgovarao je i sa direktoricom organizacije
koja je organizovala performans i koja je rekla da nije znala o čemu se
radi u predstavi, te je Zahiragić optužio umjetnika iz Slovenije da je
go „po trgu ganjao žene, naše majke“… Tokom cijelog dana u nedjelju
mediji i društvene mreže su brujali o tome, a onda je u nedjelju uveče u
Mostaru Velež (Rođeni) slavio 100 godina postojanja i kao da ništa nije
bilo, osim zaostalih reakcija iz pojedinih političkih partija koje bi
lako mogle doći pred sud: “Jučerašnja parada koju je budžetskim
sredstvima finansirao premijer Forto, predstavlja odjavnu špicu i
posljednji pozdrav jednoj raskalašenoj i nakaradno sklopljenoj vlasti,
koju su sponzorisali bjelosvjetski razvratnici i pokvarenjaci. Vlast
koja podupire nastrane egzibicioniste koji ulicama glavnog grada
proganjaju njene građane, neće ‘preživjeti” oktobar'”, saopštili su iz
sarajevskog kantonalnog odbora SDA.
Podsjećanja radi, homoseksualnost je u BiH dekriminalizovana 1991.
godine, a diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije je zabranjena
2003. godine Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH i potvrđena 2009.
godine Zakonom o zabrani diskriminacije. U aprilu 2022. godine LGBTIQ+
zajednica je dobila i prvu, istina još nepravosnažnu, presudu za govor
mržnje protiv bivše zastupnice u Skupštini kantona Sarajevo Samre
Ćosović Hajdarević.
Portal Istinomjer.ba je povodom Parade objavio analizu prava LGBTIQ+ osoba (istinomjer.ba),
a advokat Nedim Ademović je jasno poručio da bi BiH, zbog neadekvatnog
odnosa prema LGBTIQ+ zajednici, mogla doći pred sud u Strazburu.
Izvor: slobodanarodu.ba
