Skoplje je 27. i 28. aprila bilo mjesto okupljanja predstavnika civilnog društva, vladinih institucija i lokalnih delegacija Evropske unije sedam zemalja regiona – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Srbije, Kosova* i Turske s ciljem evaluacije napretka svake od ovih zemalja i pripreme nacionalnih komentara za Izvještaje o napretku.
Civilno društvo je značajan činilac demokratije i to je razlog što je stvaranju stimulativnog okruženja za njegov razvoj jedan od važnih ciljeva EK, podjsetio je šef Odsjeka za civilno društvo, medije i istraživanja u Evropskoj komisiji Nikola Bertolini. „Napredak u ovoj oblasti je vidiljiv u svih sedam država i ponosni smo na tu činjenicu. Naši glavni sagovornici – vladine institucije su najvažniji partneri i najslabije tačke našim naporima. Moramo se više angažovati na razvoju dobrih odnosa i saradnje sa vladama jer je pred nama još mnogo izazova, u svim ovim zemljama, na kojima treba raditi. Od zakonodavnih okvira i regulativa, finasiranja i mnogih drugih tema“, naglasio je Bertolini u uvodnom obraćanju.
ANALIZA STANJA U BiH
Zakoni u BiH, na svim nivoima, garantuju slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja. Ipak, kad je u pitanju sankcionisanje govora mržnje, tužilaštva i sudovi su prespori i nedovoljno efikasni a zakon tretira na isti način sve neprofitne organizacije, npr., sportska društva, sindikate, političke partije, udruženja kulture i sl. Zakon omogućava registraciju udruženja u roku od 30 dana ali su takse u rasponu od 100 do 300 KM a brisanje iz registara udruženja se plaća zbog čega je otežano i praćenje koliko je organizcija civilnog društva aktivno. Postoji zakonodavni okvir za volontiranje ali nisu jednako stimulativni na svim nivoima.
BiH još uvijek nije kreirala ni strategiju niti mapu puta za ovu oblast, kao podršku dijalogu institicija i civilnog društva iako na skoro svim nivoima, od lokalnog preko kantonalnog a potom enitetskom i BiH nivou postoje kontakt osobe ili odjeljenja koja su zadužena direktno za saradnju s civilnim društvom. Ipak, podaci i informacije o efektima i rezultatima ove saradnje nisu strukturisani i rijetko su javno dostupni. Omogućeno je učešće u kreiranje i sprovođenju javnih politika koje su u nadležnosti institucija BiH, klasičnim metodama javnih konsultacija a odnedavno i putem platforme eKonsultacije ali bi trebalo osigurati bolju vidljivost za ove aktivnosti s ciljem aktivnijeg i efektivnijeg učešća civilnog društva.
Održivost organizacija civilnog društva podržava se iz javnih sredstava, i to sa skoro 100 miliona konvertibilnih maraka godišnje ali nije jasno definisana razlika između OCD i drugih neprofitnih organizacija niti je to slučaj s kriterijumima dodjeljivanja ovih sredstava. Informacije o dodjeli javnih sredstava su, u najvećoj mjeri, dostupne ali ne postoje jasno definisani niti zakonom obavezujući mehanizmi za alokaciju i nadgledanje trošenja javnih sredstva. Transparentnost procesa dodjele javnih sredstava, mehanizmi praćenja i evaluacije njihovog utorška kao i nedovoljno stimulativan zakonodavni okvir za korporativno i individualno ulaganje u ovaj sektor su još uvijek slabe tačke ovih izvora finansiranja održivog i efikasnog civilnog društva.
REDEFINISANJE PRISTUPA PROCESU JAČANJA CIVILNOG DRUŠTVA
Bosna i Hercegovina je, kao i drugih šest zemlaja, postigla dobre rezultate u proteklom periodu a izazovi koji su pred civilnim društvom i institucijama jasniji su i lakše premostivi u odnosu na početak realizacije TACSO projekta 2009. godine. Napominjući kako je TACSO projekat, u svojoj početnoj fazi, pokrenuo osjetljiv proces definisanja ciljeva i potreba civilnog društva Ake Sahlin, direktor projekta podsjetio je na početnu fazu u kojoj je fokus bio na ispitivanje potreba civilnog društva i osvrnuo se da je vrijeme za redefinisanje pristupa i širi uvid, koji uključuje više aktera i više gledišta. „Ovo je dio procesa koji podrazumijeva širu saradnju, razmjenu informacija i stavova kao i prikupljanje podataka kako bi se bolje i efektivnije oblikovali budući procesi“ rekao je Sahlin.
Konferencija je realizovana kao redovna godišnja aktivnost s ciljem procjene napretka i osiguravanja relevantnih i tačnih informacija za izvještaj o napretku a prethodilo joj je istraživanje i desk analiza koji su pokazali da su zakonodavni okvir i okviri politika za djelovanje civilnog društva u većini zemalja Zapadnog Balkana i Turske stimulativni ali je u praksi potrebno još mnogo prilagođavanja i regulativnih mjera koje će i okruženje u kojem civilno drušvo djeluje učiniti mnogo efikasnijim.
Ključni zadaci pred civilnim društvom i institucijama vlasti je da odblokiraju procese primjenom postojećih zakona kao i unaprijeđenje i osnaživanje civilnog društva čineči ga održivim i ekonomski nezavisnim.
O TACSO PROJEKTU
Projekat TACSO je dio EU programa za podršku civilnom društvu koji ima za cilj jačanje uloge civilnog društva u okviru učesničke demokratije, kao i podršku razvoju stimulativnog okruženja za civilno društvo u zemljama korisnicama instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).
TACSO VESTA je konzorcij Udruženja Vesta i Mreže trenera u BiH, koji je izabran da bude nacionalni TACSO Resursni centar u Bosni i Hercegovini. TACSO VESTA će u budućnosti pratiti promjene u okruženju, prikupljati podatke i pripremati adekvatne informacije za godišnji izvještaj EU o napretku BiH, na osnovu indikatora iz „EU smjernica za podršku civilnom društvu u zemljama proširenja 2014-2020“
Autor: Frontal
