Inicijativu da Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva razmotri mogućnost elektronskog glasanja, kako bi se na lokalnim izborima sproveo pilot projekat na reprezentativnom i statistički relevantnom broju, nedavno je u parlament BiH uputio Damir Arnaut, poslanik Saveza za bolju budućnost BiH. O toj inicijativi Predstavnički dom parlamenta BiH raspravljaće već u ponedjeljak.
Međutim, prepreke već u startu postoje.
"Razgovarali smo o tome, ali ukoliko želimo da rezultati izbora budu validni, isti princip mora biti primijenjen na svako biračko mjesto. Ako bismo išli s eksperimentalnim modelom, onda bi potencijalno moglo da se desi da dođe do razlike rezultata klasičnog u odnosu na elektronsko glasanje", pojasnio je za "Nezavisne" Lazar Prodanović, član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva.
Dodao je da eksperimentalne metode treba sprovoditi, ali da Centralna izborna komisija treba da razmišlja samo o apsolutnom uvođenju elektronskog glasanja. Što se tiče uvođenja elektronskog glasanja na svim biračkim mjestima, tu bi mogao nastati problem s obzirom na to da će za to biti neophodno obezbijediti najmanje 20 miliona KM.
Prema nezvaničnim informacijama, elektronsko opremanje jednog biračkog mjesta, zavisno od modela e-glasanja, koštalo bi od tri do šest hiljada konvertibilnih maraka, a ako uzmemo u obzir da se na izborima u BiH otvori oko 5.000 biračkih mjesta, bez 15 do 30 miliona KM nemoguće je u cijelosti sprovesti taj proces.
Ipak, uloženi novac dijelom bi bio vraćen već nakon prvih izbora organizovanih na taj način.
"Uvođenjem elektronskog sistema glasanja, umjesto biračkih odbora, na biračkim mjestima bi bilo potrebno samo tehničko osoblje, a ostvarile bi se uštede od oko 4.500.000 KM po izbornom ciklusu", navodi se, između ostalog, u inicijativi koja je upućena parlamentu BiH.
U Centralnoj izbornoj komisiji juče nismo uspjeli dobiti komentar o temi eventualnog uvođenja elektronskog glasanja i o tome koliko bi taj proces mogao da košta.
Inače, elektronsko glasanje posljednjih godina je sve više rasprostranjeno u demokratskim zemljama, a u nekim se već decenijama sprovodi.
Neke od prednosti elektronskog glasanju su smanjenje troškova izbornog procesa, saopštavanje rezultata odmah po zatvaranju biračkih mjesta, značajno smanjene mogućnosti manipulacije i eliminisanje biračkih odbora, koji su prema ocjeni mnogih najveći problem.
Centralna izborna komisija BiH u saradnji s norveškom ambasadom nedavno je održala i prezentaciju tehnologija koje se koriste prilikom elektronskog glasanja, a neke od njih su glasanje elektronskom olovkom ili preko vlastite identifikacione kartice i putem mašine najsličnije bankomatu, koja je, kako kažu, veoma jednostavna za korišćenje.
Upravo u Norveškoj, osim elektronskog, 2011. godine uvedeno je i telefonsko glasanja za osobe koje nisu toliko informatički pismene. Građani su putem pošte dobili jedinstveni identifikacioni broj, što im je omogućilo da glasaju online ili da ukucaju svoj izbor telefonskim putem.
Izvor: Nezavisne
