Tokom protekle dvije decenije država i region su doživjeli progres, ali mnogo više posla ostaje pred njom, ukazuje nacrt rezolucije o 20 godina Dejtona. Dodatni napori su neophodni na polju pomirenja, demikratskog razvoja i stabilizacije.
Društvo u BiH je još uvijek podijeljeno duž etničkih linija, sa žaljenjem konstatuje Evropski parlament, a slučajevi poput presude Evropskog suda po predmetu Sejdić-Finci, traže od EU da osnaži napore kako bi se presuda konačno implementirala i garantovala jednaka prava za sve građane BiH.
Pomirenje kao proces traži obiljno angažovanje civilnog društva na njegovom ostvarenju, poručuje se, posebno uključenje mladih u interkulturni dijalog, kao i u sferu politike. Ovdje je važna i uloga kulturnih radnika, umjetnika, pisaca i akademika u promociji dijaloga i razumijevanja među različitim grupama bh društva. Demokratija mora naći svoje mjesto u obrazovanju, kao i osnovna ljudska prava i pripadanje bh državi.
Nacrt parlamentarne rezolucije iskazuje ozbiljnu zabrinutost tekućim pripremama Republike Srpske za održavanje referenduma o državnom sudu i tužiteljstvu, koji se može posmatrati kao izazov teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. “Referendum u RS je ozbiljna prijetnja BiH, takvo nešto nam nije potrebno, jer treba da se fokusiramo na ukupne reforme u zemlji”, rekao je tokom rasprave izvjestilac za BiH Evropskog parlamenta, Kristian Preda.
Uz njega, nacrt parlamentarne rezolucije osuđuje nedavnu odluku RS da suspenduje saradnju s državnim pravosudnim i agencijama za provođenje zakona, ukazujući da se svi nedostatci u pravosudnom sistemu trebaju rješavati u okviru strukturnog dijaloga o sudstvu, gdje su reforme sistema i pitanja u vezi s procesuiranjem ratnih zločina u temelju ciljeva dijaloga.
Podsjećanje Parlamenta o suštini Daytona, jasno kaže: entiteti nemaju pravo na secesiju. Dokument koji su početkom godine potpisali svi bh državni i politički lideri, obavezuje sve ključne faktore u zemlji da poštuju teritorijalni integritet i političku nezavisnot Bosne i Hercegovine. U tom svjetlu, podsjeća se da samo državne institucije mogu da predstavljaju državu u međunarodnim organizacijama.
Sa druge strane, činjenica da glomazna, spora i komplikovana birokratska struktura, nesposobna za donošenje ključnih odluka, svojom nefunkcionalnošću daje pečat procesu evropskih integracija, umanjujući mogućnost zemlje da jednom funkcioniše kao dio EU.
“Sigurno će reforme javne uprave, gospodarstva pomoći da BiH bude bolja država, ali za stvarne reforme potrebna je reforma Ustava”, uvjeren je zastupnik u EP iz Hrvatske, Jozo Radoš, koji budućnost BiH vidi u jasno provedenoj federalizaciji zemlje.
“Problemi u BiH se moraju riješti prije, a ne nakon prijema zemlje u EU, a za takvo nešto potrebna je promjena Ustava”, stava je Elmar Brok, predsjedavajući Vanjsko-političkog komiteta Evropskog parlamenta.
Dvadeset godina nakon potpisa na Daytonski mirovni sporazum Evropski parlament još jednom naglašava opredjeljenje miru i prosperitetu Bosne i Hercegovine, kao i podršku njenim evropskim aspiracijama. Zato se ohrabruju političke reforme koje će promovirati socio-ekonomski razvoj i unaprijediti funkcionisanje zajedničke države. Takva reforma bi, uz poboljšanje života građana BiH, trebala i snažno da zagovara uzdržavanje od nacionalističke retorike koja može da ugrozi sav dosadašnji napredak.
“BiH kakvu znamo je bila izvor kulture, most među kulturama, funkcionalni primjer suživota različitih nacija. Moramo da prestanemo s ovakvim intervencijama koje su donijele teškoće BiH, treba da damo priliku zemlji da započne svoju evropsku priču”, poručio je zastupnik iz Slovenije, Ivo Vajgl.
Glasanje o rezoluciji Evropskog parlamenta o Dejtonu planirano je za sutra u podne.
Izvor: ATV
