Na pretposljednjoj sjednici federalne Vlade bošnjački ministri su iskoristili mogućnost i nadglasali hrvatske kolege u pitanju vezanom uz probleme veterana. Uprkos insistiranju hrvatskih kolega da se ne ide u nadglasavanje i da se postigne dogovor, prijedlog je stavljen na glasanje i prihvaćen je, sazne "Večernji list".
Izuzetak i pravilo
Prvi put se to dogodilo nakon dužeg vremena ‘harmonije’ federalnih partnera, saveza HDZ-a i SDA, kojima su se priključile i kolege iz Saveza za bolju budućnost (SBB).
Ovaj slučaj, iako se nije radilo o epohalno važnoj odluci, potvrdio je potrebu izmjene propisa vezanih uz rad i odlučivanja federalne Vlade, dok se ne postignu sveobuhvatnije strukturne reforme vezane uz izvršnu vlast, navodi Večernji list.
Hrvatski su ministri, od početka rada ove Vlade, najavili da će insitirati, a uskoro se treba očekivati donošenje izmjena Zakona o Vladi i poslovnika o radu Vlade Federacije BiH. Naime, tim bi se dokumentom, kao privremena mjera, barem u ovome mandatu, onemogućila praksa nadglasavanja uvođenjem mini-nacionalnog veta.
Naime, prema prijedlogu predstavnika iz stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), da bi bilo koja odluka Vlade mogla stupiti na snagu, morala bi se osigurati i potpora hrvatskih ministara.
U Savjetu ministara BiH ni jedna odluka ne može proći ovo tijelo izvršne vlasti ako najmanje jedan ministar iz reda konstitutivnih naroda ne podigne ruku za nju.
A na sličan bi se način stvari uredile i u Federaciji BiH. Međutim, s obzirom na to da u Savjetu ministara, na primejr, Hrvati imaju tri ministra, a u Federaciji BiH petoricu, onda bi vjerojatno za donošenje valjane odluke trebalo dobiti saglasnost najmanje dvojice.
Međtuim, ti će detalji ostati pregovaračima o izmjenama Zakona o Vladi. Sve ove mehanizme zaštite od nadglasavanja odmah se pokušava iz Sarajeva tumačiti kao opstrukcije, međutim, do sada se u praksi pokazalo kako se odluke koje neće imati rok trajanja puno lakše donose kompromisom, nego, pak, "na mišiće" jer se kasnije sve mogu preispitivati u proceduri proglašavanja vitalnog nacionalnog interesa, što cijeli proces nemjerljivo više usporava, navodi Večernji list.
Narušeni odnosi
Odlučivanje u FBiH bilo je neusporedivo plodonosnije dok bivši visoki međunarodni predstavnik Volfgang Petrič nije odredbe o konstitutivnosti svih naroda na krajnje diskriminirajući način primijenio na malobronjijim narodima.
Umjesto pariteta u broju ministarstava, koji je vrijedio do 2002. godine, Hrvati su dobili manjinsku poziciju u odnosu na Bošnjake.
To je dovelo do zaostajanja FBiH, produbljivanja krize i narušavanja odnosa između Hrvata i Bošnjaka. Izmjena zakona kojom bi se odbacila mogućnost nadglasavanja Hrvata, bila bi korak u pravome smjeru povratka povjerenja između naroda, važnom za ozbiljnije reforme.
Izvor: Nezavisne
