U šestom dijelu 19. izvještaja Republike Srpske Savjetu bezbjednosti, pod naslovom "Republika Srpska podržava proces pristupanja BiH Evropskoj uniji i nastavlja da sprovodi reforme", navedeno je da je ključni test mehanizma koordinacije njegova primjena u davanju odgovora na Upitnik Evropske komisije.
"Ovi odgovori dostavljeni su Evropskoj komisiji 28. februara 2018. godine i označili su značajan korak BiH na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji", naglašeno je u ovom dokumentu.
Vlada je u Izvještaju istakla da Srpska energično radi na realizaciji Evropske agende za evropske integracije, kao i da je do kraja 2017. godine Vlada u potpunosti primijenila 58 od 78 mjera iz Reformske agende, dok je uvođenje preostalih 20 mjera u toku.
"Srpska nastavlja reforme s ciljem podsticanja ekonomskog rasta. Među najvišim prioritetima u 2018. godini su reforme na smanjenju opterećenja privatnih firmi, uključujući ukidanje parafiskalnih nameta i smanjenje troškova rada", napominju iz Vlade.
U Izvještaju se ističe da je reforma Ustavnog suda BiH od suštinskog značaja za BiH ako želi da postane država sa punim suverenitetom i članica Evropske unije, kao i da su zvaničnici EU jasno stavili do znanja da BiH ne može postati članica Unije sve dok u njenom Ustavnom sudu sjede strane sudije.
U dokumentu se posebno naglašava činjenica da se nastavlja poslušnost Ustavnog suda BiH prema visokom predstavniku.
Izvještaj podsjeća da su na konferenciji za štampu održanoj početkom aprila, na pitanje zašto Sud još nije donio odluku po zahtjevu o ocjeni o ustavnosti određenih dijelova Ustava FBiH, sudije Ustavnog suda BiH objasnile da sud čeka mišljenje visokog predstavnika o ovom pitanju prije nego što donese odluku.
U tekstu se ukazuje na tadašnju izjavu predsjednika Ustavnog suda BiH Mirsada Ćemana, da je "u ovom slučaju visoki predstavnik bio zakonodavac, čak ustavotvorac i pošto je on to, a nesporno je da tako jeste, onda se njemu daje prilika da daje mišljenje".
"Sasvim je jasno da ni prema Dejtonskom sporazumu, ni bilo kom drugom pravnom instrumentu visoki predstavnik nema nikakva pravna ovlašćenja da djeluje kao `ustavotvorac`, niti da utiče na postupak i odluke jednog ustavnog suda od kog se s pravom očekuje da bude nezavisan", stav je Republike Srpske.
U ovom dokumentu se navodi da je neprihvatljivo da najviši pravosudni autoritet čija je obaveza da poštuje i nepristrasno tumači Ustav BiH od visokog predstavnika traži smjernice i pravac djelovanja.
"Ove izjave su priznanje da Ustavnim sudom BiH protivpravno upravljaju stranci na čelu sa visokim predstavnikom", ističe se u Izvještaju.
Vlada Srpske u šestom dijelu Izvještaja napominje da Ustav BiH daje ovlašćenje Parlamentarnoj skupštini BiH da donese novi zakon kojim bi se strane sudije zamijenile nakon isteka petogodišnjeg perioda od dana njihovog prvog imenovanja, odnosno 1996. godine.
"Sve srpske i hrvatske političke stranke u BiH ujedinjene su u podršci da se strane sudije Ustavnog suda BiH zamijene državljanima BiH. Dana 20. decembra 2016. godine, lideri SNSD-a i HDZ-a, najveće srpske i najveće hrvatske stranke u BiH, najavili su da njihove stranke zajednički pripremaju novi zakon o Ustavnom sudu", istaknuto je u dokumentu.
U Izvještaju se dodaje i da SDA, nažalost, odbija reformu Ustavnog suda i donošenje novog zakona zato što ne želi da raskine savez bivših čelnika SDA i stranih članova Suda koji ga kontrolišu.
Izvor: Srna
