BiH bi danas na sjednici ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a mogla dobiti zeleno svjetlo za novi korak na putu prema ovom savezu.
Stoltenberg će to predložiti ministrima vanjskih poslova članica NATO-a. Godišnji nacionalni program za Bosnu i Hercegovinu praktično bi značio aktivaciju MAP-a i jačanje saradnje između Bosne i Hercegovine i najveće vojno-političke alijanse na svijetu.
Na upit novinarke Radija Slobodna Evropa da postoji jedan važan uslov koji je Sarajevo moralo da ispuni – rješavanje vojnih objekata na teritoriji BiH i da je ta poruka slana nakon svakog sastanka i zbog čega je NATO promijenio mišljenje, James Mackey, šef Kancelarije za evro-atlansko i globalno partnerstvo pri NATO kaže da su u NATO-u vidjeli važan napredak u onome što zovu ‘talinski uslov’, a što podrazumijeva registraciju vojnih objekata kao državnog vlasništva.
"Mnoge nekretnine su registrovane i imamo određeni broj sudskih odluka koje takođe potpomažu implementaciju ovog uslova. Mislim da razlog zašto upravo sad donosimo ovu odluku je da su saveznici vidjeli da imamo pravu šansu da napredujemo u smislu praktičnih reformi u BiH. Ono što nismo htjeli da imamo je da potpuno ispunjavanje ovog uslova ometa tekuće reforme. ‘Talinski uslov’ ostaje veoma važan i BiH će morati da ga ispuni prije nego što napreduje u pristupnom procesu, prije nego se približi članstvu u NATO. U ovom trenutku nismo željeli da to koči praktičnu saradnju, jer radimo važan posao sa bosanskom stranom na reformi Oružanih snaga i bezbjednosnih službi", kazao je Mackey za Radio Slobodna Evropa.
Kako je prokomentarisao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, on će se pridržavati Rezolucije o vojnoj neutralnosti.
”Ja ću se pridržavati rezolucije parlamenta Republike Srpske o vojnoj neutralnosti. Sve izvan toga, s moje strane neće biti podržano”, rekao je Dodik. Potom je dodao da je Republika Srpska prije desetak godina razgovarala o priključenju NATO-u, ali da je danas situacija na geopolitičkom planu drukčija.
Iz dobro obavještenih izvora u Briselu, ali i od poznavalaca u Bosni i Hercegovni moglo se čuti da će za aktiviranje godišnjeg nacionalnog programa trebati konsenzus svih članova Predsjedništva. Cikotić kaže da je sitacija prilično jasna.
"Ja bih vas podsjetio da mi praktično od 2001. godine otkako je po prvi put usvojen dokument ‘Odbrambena politika Bosne i Hercegovine’ kada su u Predsjedništvu bili gospoda Radišić, Belkić i Križanović, pa preko prvog Zakona od odbrani iz 2003. i pogotovo drugog Zakona od odbrani iz 2005. kada su Predsjedništvu sjedila gospoda Paravac, Tihić i Čović, do Predsjedništva od 2006. do 2010. u kojem su sjedila gospoda Silajdžić, Radmanović i Komšić imamo jedan čitav niz dokumenata kojima je potvrđena vrlo jasna opredjeljenost Bosne i Hercegovine uz saglasnost svih institucija o tome da Bosna i Hercegovina želi postati članicom NATO-a. Ja, mislim da rezerve koje se pokazuju treba posmatrati na praktičan način. Ako se neko ima rezervu prema onome što je već odlučeno i što je zakonska obaveza onda se morati postaviti odgovornosti za nekog ko ne izvršava svoje zakonske obaveze ili će se tražiti bolje alternativno rješenje. Ja na horizontu ne vidim bolje rješenje. Ono što se u prethodnim godinama pominjalo kao moguće rješenje, a to je pitanje demilitarizacije ili vojne neutralnosti za Bosnu i Hercegovinu praktično nije moguće ni razmatrati u praktičnom smislu", kaže Cikotić.
Pored Bosne i Hercegovine na dnevnom redu sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a naće se Makedonija koja bi trebala dobiti dodatni podstrek za napredak. Očekuje se da bi Makedonija uskoro mogla postati trideseta članica Alijanse.
Izvor: N1
