Svake godine ista priča, pa prošlogodišnji problem oko javnih nabavki, a o kome smo pisali, očito još uvijek nije riješen.
U Republičkom hidrometeorološkom zavodu (RHMZ RS) kažu da od planiranih 12 automatskih mjernih stanica njih tek pet radi, a trenutno raspolažu podacima sa samo tri mjerne stanice.
"Trenutno u republičkoj mreži monitoringa ima pet stanica. Od ukupno predviđenih 12 mjernih mjesta trenutno se prati stanje kvaliteta vazduha na tri mjesta, što nije dovoljno za ocjenu kvaliteta vazduha u RS", rekla je za "Nezavisne" Ranka Radić, načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine u RHMZ RS.
Dodaje da se većina podataka dostavlja naknadno, po isteku mjeseca, tako da često nema svih podataka u realnom vremenu.
"Jedan od najvećih problema je nedostatak finansijskih sredstava za nabavku i održavanje opreme. Monitoring kvaliteta vazduha je finansijski veoma zahtjevan, s obzirom na to da jedna automatska stanica koja mjeri osnovne zagađujuće materije u vazduhu košta preko 250.000 KM, ali je i pored nabavke opreme za njeno održavanje potrebno izdvojiti značajna sredstva", kazala je Radićeva.
Dodaje da se vlast u Republici Srpskoj vodi time da pošto nema teške industrije nema ni potrebe za češćim mjerenjima kvaliteta vazduha.
"Postoji plan da se svih 12 mjernih mjesta osposobi, a za to su potrebna ozbiljna finansijska sredstva, koja mi nemamo", priznaje Radićeva.
Navodi da, pored mjernih stanica u Banjaluci i Prijedoru, postrojenja kao Rafinerija nafte Brod, RiTE Ugljevik i RiTE Gacko imaju svoje stanice i prate zagađenje vazduha u zoni njihovog uticaja.
"Lokalne zajednice takođe imaju obavezu uspostavljanja monitoringa kvaliteta vazduha na lokalnom području. Trenutno jedino Banjaluka i Bijeljina imaju uspostavljen monitoring", navela je Radićeva.
U Centru za životnu sredinu (CZŽS) kažu da je kvalitet vazduha u RS na niskom nivou te da najveći problem predstavljaju neredovna mjerenja.
"Rezultati mjerenja koja se vrše često nisu javno dostupni ili nisu ažurirani. S obzirom na to da zagađenje nerijetko prelazi dozvoljene granice, nedostaju mjere i savjeti šta da građani rade u tim situacijama", navela je Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu.
Izvor: nezavisne/Frontal
