izvor: Srna
Andrijanićeva je danas u Mostaru, u pauzi konferencije predsjednika
sudova o temi "Smanjenje broja neriješenih predmeta", koju organizuje
VSTS, navela da se najviše neriješenih predmeta odnosi na komunalne
predmete, koji se gomilaju zbog nemogućnosti plaćanja.
Ona je dodala da je na svim sudovima oko 540.000 neriješenih redovnih predmeta, od čega je 63 odsto starih predmeta.
Andrijanićeva je pojasnila da je u sudovima u BiH u protekle dvije
godine riješeno više od 200.000 najstarijih predmeta, koji su u nekim
slučajevima čekali po 20 ili 30 godina.
"Cilj je da se do 2016. godine riješe svi predmeti u pravosuđu
stariji od pet godina, oni koji su stariji od tri godine da se smanje na
maksimalno 15 odsto, a sve s ciljem da se građanima osigura suđenje
unutar razumnog roka", dodala je Andrijanićeva.
Drugi važan segment kod rješavanja zaostalih predmeta je, kako je
navela, povećanje produktivnosti sudija koja je u 2012. godini podignuta
za 10, a u prošloj za devet odsto.
Potpredsjednik VSTS-a Ružica Jukić objasnila je da je u 2013. godini
riješeno više od 82.000 najstarijih predmeta, ali i da svi sudovi nisu
uložili dovoljno truda da ostvare planirano.
"Svaki predsjednik suda mora kazniti svakog sudiju zbog nerješavanja
predmeta. Pojedinci koji ne ispunjavaju normu po rješavanju starih
predmeta kvare sliku i prosjek cijelog sudstva", rekla je Jukićeva
novinarima i dodala da su neki predsjednici sudova "jednostavno slabi na
pojedine sudije".
Jukićeva je poručila da će se u budućnosti tražiti odgovornost predsjednika sudova za svaki propust ili nerad njihovih sudija.
Predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske Želimir Barić rekao je da
je situacija u ovoj pravosudnoj instituciji "gotovo odlična". "Svake
godine riješimo sve više starih i zaostalih predmeta", istakao je Barić.
Govoreći o situaciji u sudovima, Barić je rekao da se produktivnost
sudova iz godine u godinu povećava te naveo da je u prošloj godini
produktivnost povećana za 10 odsto.
"Ne može sve odmah. Mi smo zemlja koja je prošla rat i reforme u
svim strukturama, kako zakonodavne, tako i izvršne vlasti, ali iz godine
u godinu povećava se efikasnost suda", ocijenio je Barić.
Projekat unapređenja efikasnosti pravosuđa, koji provodi VSTV, osim EU finansiraju kraljevine Norveške i Švedske.
Ambasador Švedske u BiH Fredrik Šiler kaže da sve zemlje imaju
problem sa starim predmetima, te da je baš iz tog razloga Švedska
odlučila da finansira pravosuđe u BiH.
"Sve ove procese u pravosuđu smatramo veoma važnim. Švedska je prije
mnogo vremena podnijela zahtjev za članstvo u EU tako da smo mi svjesni
svega što ovaj proces podrazumijeva. Švedska čvrsto vjeruje u
proširenje EU i činjenicu da nove zemlje treba da se priključe EU.
Uvjereni smo da BiH što prije treba postati punopravna članica EU",
rekao je Šiler.
