Kako ističu, prema najnovijim dostupnim podacima iz 2019. godine, 418 dana je ipak značajno manje nego što je to bilo godinu ranije, kada je prosječno trajanje sudskih postupaka iznosilo 464 dana.
"Slabo upravljanje sudskim postupcima i nedovoljno striktno primjenjivanje procesne discipline od strane sudija dalje produžava trajanje postupaka. Predsjednici sudova bi trebalo da pojačaju menadžerski nadzor", naglašeno je u Izvještaju Evropske komisije za BiH.
Kao dio pravosudne reforme, Evropska komisija traži da se kroz hitno usvajanje zakonskih i administrativnih mjera riješi problem predugih sudskih postupaka.
Upozoravaju i da u BiH postoji 2,1 milion neriješenih slučajeva, od čega se čak 1,9 miliona odnosi na neriješene komunalne postupke, odnosno neplaćene račune.
"Ovo ozbiljno narušava sudsku efikasnost. Neriješeni komunalni predmeti i mala finansijska potraživanja trebalo bi da budu značajno redukovani kroz hitne izmjene i dopune zakona o sudskim postupcima", naglasili su.
Prema podacima Eurostata, BiH ipak nije najgora kad su u pitanju zemlje Evrope, iako je svega nekoliko zemalja u lošijoj poziciji nego BiH. Ne računajući komunalne postupke, sudski procesi u Portugalu u prosjeku traju 860 dana, u Grčkoj oko 690 dana, a na Kipru gotovo 510. U Poljskoj je broj dana trajanja sudskog postupka nešto veći od 400 dana, a u Hrvatskoj je trajanje oko 360 dana. U 19 zemalja EU vrijeme trajanja sudskog postupka kraće je od 300 dana, a u 14 zemalja od 200 dana. Evropski šampioni su Belgija, Litvanija, Luksemburg i Holandija, u kojima sudski procesi traju kraće od 100 dana. U zemljama s kojima se BiH voli porediti, poput Njemačke i Švedske, sudski procesi traju manje od 200 dana.
U Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH kažu da je najčešći razlog za podnošenje pritužbi Kancelariji disciplinskog tužioca upravo nezadovoljstvo dužinom trajanja postupka. Prema njihovim podacima, na ovu vrstu žalbi je u 2019. otpala skoro polovina svih primjedaba koje se upućuju. Oko 29 odsto žalbi odnosi se na dužinu trajanja postupka pred sudom, a 13 odsto žalbi odnosi se na dužinu postupaka pred tužilaštvima.
Iz podataka VSTS-a može se zaključiti da se više žalbi na bh. pravosuđe odnosi na dužinu tajanja postupaka nego na nemarni rad ili donesene presude.
Ipak, ohrabrujući podatak je da je broj žalbi Kancelariji disciplinskog tužioca manji nego u 2018. godini, i to za 5,8 odsto, s obzirom na to da su 2019. godine primljene 843. žalbe. Iste godine riješeno je 1.036 pritužbi, što je manje za 9,5 odsto u odnosu na 2018.
Oni tvrde da je VSTS preduzeo važne aktivnosti kako bi se ovi problemi riješili, a uključuju reorganizaciju sudova i povećanje kvaliteta rada.
"Prvi put smo posebno posvetili pažnju efikasnosti rada nesudskog osoblja i organizacije poslovnih procesa u sudovima. Rad na ovom segmentu je proizašao iz pitanja šta je moguće uraditi na polju efikasnosti, a da se ne radi o aktivnostima koje su isključivo povezane sa sudskim radom", naglasili su oni.
Izvor: Nezavisne novine
