Predsjednik UDIK-a Edvin Kanka Ćudić rekao je da je cilj ovog dokumentovanja predočavanje presuda sudova za ratne zločine u BiH, ali i sprečavanja mogućnosti manipulacije presuđenim činjenicama u vezi sa osuđenim za ratne zločine.
On je naglasio da je ovo ujedno i pokušaj izgradnje pravednijeg mira i stvaranje mogućnosti za izgradnju spomenika žrtvama na Kazanima, da bi se pokazao, kako kaže, isti način ophođenja prema svim žrtvama u Sarajevu.
Na lokaciji Kazana na Trebeviću ubijeni su brojni srpski civili, većinom građani Sarajeva. Iz jame na Kazanima nakon rata izvađeni su posmrtni ostaci 29 ljudi, a broj ubijenih zvanično nikada nije utvrđen.
Pripadnici takozvane Armije BiH su od 1991. do 1993. godine, prilikom racija, hvatali Srbe na sarajevskim ulicama i u stanovima i odvodili ih na kopanje rovova na Trebević, gdje su ubijani i bacani u jamu Kazani.
Za zločine na Kazanima od 1994. godine osuđeno je 14 pripadnika takozvane Armije BiH na kazne zatvora od 10 mjeseci do šest godina, a mnogi smatraju da su neke ubice još na slobodi.
Prema podacima Saveza logoraša Republike Srpske, u Sarajevu je tokom rata stradalo oko 10.000 Srba.
Bošnjački politički vrh je 26. oktobra 1993. godine naredio hapšenje komandanta 10. brdske brigade takozvane Armije BiH Mušana Topalovića Cace, čiji vojnici su ubijali sarajevske Srbe u jami Kazani na Trebeviću.
Prilikom pokušaja hapšenja Topalovića poginulo je devet vojnika i policajaca takzovane Armije BiH. Topalović je uhapšen i ubijen dan kasnije, kada je pokušao da pobjegne.
Pred Kantonalnim sudom u Sarajevu u toku je četvrti put obnovljeno suđenje Samiru Bejtiću, optuženom za zločin protiv civilnog stanovništva i ubistva na lokalitetu Kazani 1992. i 1993. godine.
Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu tereti Bejtića, nekadašnjeg pripadnika Desete brdske brigade takozvane Armije BiH da je 25. decembra 1992. godine nezakonito mobilisanog civila Zorana Vučurevića odveo ispred linije razdvajanja koju su držale snage Armije BiH i ubio ga ispalivši u njega dva hica iz pištolja, a nakon toga tijelo polio razređivačem radi uklanjanja tragova zločina.
Ova tačka Bejtića tereti za ratni zločin, a optužnica ga po još tri tačke tereti za krivična djela ubistva.
Vrhovni sud Federacije BiH je 2015. godine ukinuo posljednju presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je Samir Bejtić oslobođen optužbi za zločine počinjene na Kazanima kod Sarajeva, a predmet je ponovo vraćen na suđenje Kantonalnom sudu.
Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio je i u decembru 2011. Bejtića optužbi, dok je 2006. bio osuđen na 14 i po godina zatvora.
Bejtić je prije 14 godina uhapšen u Njemačkoj, odakle je izručen BiH.
Izvor: SRNA
