„Ono što je mene privuklo poslu u ovoj kompaniji, bio je izazov plasiranja proizvoda i usluga sa naših prostora ovdje u Austriji. Obratno je puno lakše, to znamo, ali baš zbog toga mi se to učnilo zanimljivim i vrijednim truda“, kaže Senad Adanalić dok se u bečkom uredu kompanije Elnos Vienna žuri javiti na još jedan telefonski poziv. Telefon ovdje često zvoni, najprije je na liniji jedan austrijski partner, a onda i osoblje iz matične centrale u BiH. „Evo, upravo večeras treba da stigne ekipa iz Banjaluke, radimo na novim projektima i trebamo ovdje obaviti još nekolikoss dogovora i sastanaka“, kaže Adanalić.
Bečka kompanija Elnos Vienna posluje u oblasti elektroenergetike, težiste rada je distribucija električne energije, te proizvodnja i održavanje elektroenergetskih postrojenja; trafo-stanica, elektrana ili vjetro-parkova. Ono što je neobično: iako je smještena i registrovana u Austriji, kompanija za obavljanje poslova, pa i planiranje projekata, angažuje radnike i stručnjake iz BiH i u BiH.
Koristi od toga, kaže direktor bečke kompanije Senad Adanalić, imaju i austrijski partneri, a svakako i Elnos BL u BiH, matična kompanija austrijke podružnice. „Održavanje i modernizacija elektroenergetskih postrojenja je izuzetno skupo i austrijska strana štedi mnogi novca kada angažuje radnu snagu iz BiH, ili pak u BiH. Kompanija u BiH sebi osigurava posao, dobija dobre reference, a svoje usluge može i puno bolje naplatiti nego u BiH i regionu. Tako da je to jedna prilično zdrava simbioza“, objašnjava Adanalić.
Obostrana korist
Način na koji posluje kompanija Elnos Vienna primjer je koji u velikoj mjeri potvrđuje rezultate istraživanja koje je nedavno provela Austrijska agencija za migracijsku politiku (ICMPD – International Centre for Migration Policy Develepoment), a koje je pokušalo dati odgovor na pitanje kako austrijska dijsapora potiče privrede zemalja iz kojih potiče, te kako se taj angažman odražava na austrijsku privredu. Takođe u daljem smislu, i na društveno-politički angažman dijaspore u samoj Austriji.
„Na dijasporu se u zemlji porijekla često gleda kao na bitan privredni faktor, pa nas je zanimalo na koje sve načine se dijaspora angažuje u zemlji porijekla i kako to konkretno izgleda. Zanimalo nas je kako taj angažman utiče na društveno-političku aktivnost dijaspore u Austriji i na njenu integraciju. Jer se dijaspori, kada se angažuje u zemlji porijekla, često prebacuje da Austriji onda više nije lojalna“, kaže Katharina Schaur, stručna saradnica ICMPD-a i jedna od autorica studije. No što se tiče bosanskohercegovačke dijaspore, to uglavnom nije slučaj, jer od njenog angažmana u BiH koristi imaju i u BiH i u Austriji, dodaje Schaur. U slučaju privredne saradnje, partneri iz BiH dobijaju nove poslovne naloge, dok kompanije u Austriji prolaze jeftinije. A nakon političkog, socijalnog ili kulturnog angažmana, dijaspora koja je bila aktivna u BiH, i u Austriji postaje društveno-politčki aktivnija.
„To je odlično za jačanje demokratije u Austriji, jer je poželjno da se sve društvene skupine aktiviraju, tek to je prava demokratija. Od 80 intervjua koje smo uradili za studiju, većinu smo uradili sa ljudima porijeklom iz BiH i bilo je zaista zanimljivih projekata. Jedan sagovornik je npr. nagovorio svog austrijskog šefa da prebaci dio proizvodnje u BiH, jedna sagovornica je osnovala internet-platformu za povezivanje austrijskih i bosanskohercegovačkih kompanija. Jedna druga je pokrenula jedan mirovni projekat i to joj je bila ogromna satisfakcija. Svi oni su nakon toga počeli da se više zalažu i za promjene u Austriji, jer su dobri uslovi života u Austriji i dobri društveni odnosi, važan preduslov za angažman u BiH“, kaže Schaur.
Tako se studijom došlo do zaključka da je bosanskohercegovačka zajednica Austriji dosta aktivna u zemlji porijekla, te da je u stanju da u društveno-političkim i privrednim procesima participira istovremeno i u BiH i u Austriji. Tome doprinosi činjenica da su se gradjani BiH jednostavno dobro ukopili u novu sredinu, da ne žive mimo nje već sa njom, kažu u ICMPD, čemu je opet doprinio i visok stupanj obrazovanja ljudi porijekom iz BiH, te njihova želja da se i dalje školuju.
Izazov kao motivacija
Jedan od onih koji su dobru školsku osnovu sa sobom donijeli iz BiH je i Senad Adanalić, danas direktor kompanije Elnos Vienna. Nakon srednje škole u Sarajevu, Adanalić je u Beču diplomirao na elektrotehnici, i kao diplomirani inženjer u Austriji već bio dobro pozicioniran. A onda je došla ponuda od Elnos Vienna.
„Ja sam već radio u jednoj izuzetno dobroj kompaniji i imao odlične uslove, i tada
me je jedna austrijska investitorka pitala da pređem u Elnos Vienna. Ona je i ranije sarađivala sa Elnos grupom u BiH, ali se osjetila potreba da austrijski partneri i ovdje u Beču imaju sagovornika na licu mjesta, što je jednostavnije i zbog nekih pravnih obaveza i odnosa“, objašnjava Adanalić. Tako se Adanalić prihvatio novog izazova, i preko svojh austrijskih poznanstava, saradnje sa ljudima iz bivše zajedničke države.
A kako to zapravo konkretno izgleda? Elnos Vienna je kompanija koja je registrovana u Austriji, 74 posto te kompanije je u vlasništvu Elnos grupe sa sjedištem u Banjaluci i Beogradu, ostalih 26 procenata je u vlasništvu austrijskih investitora. Oni su u oblasti elektroenergetike u Austriji dobro umreženi, te tako važan faktor kada se radi o novim nalozima i poslovanjima. A posla oko obnove i održavanja elektroenergetskih postrojenja u Austriji je dosta, ta obnova je skupa, pa austrijski poslodavci preko Elnos Vienna na tim mjestima zapošljavaju ljude iz BiH. Oni u Austriju najčešće dolaze iz banjalučkog resurnog centra. Za austrijske uslove, oni su znatno jeftinija radna snaga, ali je i Elnos BL u BiH istovremeno jako zadovoljan. „Iako je to austrijskim partnerima dosta jeftinije, taj rad se u Austriji ipak može znatno bolje naplatiti nego u BiH ili u regionu. Istovremeo se skupljaju dobre reference, a i osigurava posao i otvara novo tržište, jer je ono u regionu zapravo dosta ograničeno“, kaže Adanalić.
Tako Elnos Vienna sa ljudima iz BiH trenutno radi na obnovi dvije trafo-stanice u Beču, a za jednu štajersku kompaniju u toku je proizvodnja ormara za razvod električne energije. No osim što štede na proizvodnji, Elnos Vienna i kompaniji iz BiH omogućava nove poslove, a austrijski partneri kroz saradnju sa bečkom podružnicom bosanskohercegovačke kompanije, i sebi otvaraju novo tržište. Naprimjer za prodaju turbina za mini-hidroelektrane čiju ugradnju može izvesti samo kompanija koja za taj posao u BiH ili regiji posjeduje i državnu licencu. Strateški partner u tom slučaju je onda Elnos BL u BiH.
Nedostatak državne podrške
Sve u svemu, jedna izuzetno zdrava simboza, ali jedna, koja ipak ima i nedostataka. „Državne institucije su, istina, prepoznale potencijale dijaspore i njenog angažmana, ali još ne postoji institucionalna podrška ovakvim projektima. Sve su to privatne inicijative, sve su to manji projekti i na tome se sigurno još može raditi“, kaže Katharina Schaur. No s obzirom na činjenicu da Austrijska agencija za migracijsku politiku usko saradjuje sa austrijskim ministarstvima privrede i vanjskih poslova, te da je njihova ekspretiza jedan od osnova po kojima se osmišljaju dugoročni planovi u ovim segmentima – i to bi se uskoro moglo promijeniti.
Izvor: DW
