S obzirom na "nedostatak nepristranosti međunarodnih sudija", ona je predložila reformu suda tako što će ih zamijeniti sudije iz BiH.
Takođe, traži da predsjednik Evropskog parlamenta ovu rezoluciju proslijedi Predsjedništvu BiH, Kancelariji visokog predstavnika u BiH, Savjetu i Evropskoj komisiji.
Kako je saopšteno iz Evropskog parlamenta, Lešante u preambuli rezolucije naglašava da Ustav BiH, koji je proizišao iz Dejtonskog sporazuma (sklopljenog 1995.) predviđa uspostavljanje Ustavnog suda sastavljenog od devet članova, od kojih četvoricu bira Federacija BiH (dva Hrvata i dva Bošnjaka), dvojicu imenuje Republika Srpska, dok su tri člana strani državljani, koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
"Te međunarodne sudije su se, kršeći načelo nepristranosti, često priklanjali na stranu bošnjačkih sudija, pri čemu su srpske i hrvatske sudije postajale manjina, te su tako donosili odluke na temelju više političkih nego pravnih kriterijuma, posebno na štetu Republike Srpske i njene autonomije", piše Lešante u rezoluciji.
Kao primjer navodi odluku Ustavnog suda BiH o vlasništvu nad poljoprivrednim zemljištem Republike Srpske, koja "predstavlja kršenje Ustava, jer se njome de fakto oduzima 3,5 odsto njene teritorije".
Nakon što je Predstavnički dom PS BiH odbio zakon o izboru sudija Ustavnog suda BiH, koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, koga su zajedno predložili SNSD i HDZ BiH, ovo je prvi put da se ista tema otvara na visokom nivou.
Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu BiH Snježana Novaković Bursać pozdravlja ovu i slične inicijative, koje skreću pažnju evropskih parlamenatraca na hibridni pravosudni sistem BiH, čiji je dio i Ustavni sud, a koji dokazano ovu zemlju, sve njene narode i građane udaljava od funkcionalnosti i evropskog puta.
"Internacionalizacija ove i sličnih inicijativa, zasnovanih na zdravim osnovama i s dobrim namjerama je svakako dobrodošla, jer smo u prošlosti imali previše neposrednog lošeg iskustva kada su u pitanju intervencije raznih stranaca u ovoj zemlji", kaže Novaković Bursać.
Ona misli da će evropskim parlamentarcima biti teško shvatiti kako su uopšte moguće situcije da se Ustavni sud jedne zemlje, umjesto da štiti Ustav, postavlja kao ustavotvorac i kako je moguće da u jednoj suverenoj zemlji dužnost sudija Ustavnog suda obavljaju strani državljani.
"Mi smo svjesni da sa ovakvim načinom izbora sudija Ustavnog suda BiH nikada neće biti suverena država niti će se moći kvalitetno kretati prema evropskim integracijama, što je potvrdila i Evropska komisija u mišljenju iz maja prošle godine", zaključuje Novaković Bursać.
Podržala SPC u Crnoj Gori
Žili Lešante dolazi iz partije Nacionalno okupljanje, čija je predsjednica Marin Le Pen. Za Lešante, prije ovoga, javnost u regionu je čula početkom 2020. kada je javno podržala Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori.
"Impresionirana sam i prije svega zadivljena protestima podrške Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Vlada Crne Gore usvojila je nepravedan zakon kojim se predviđa otimanje imovine ove institucije, jedinog istinskog predstavnika pravoslavne vjere ne samo u Crnoj Gori, već i na cijelom Balkanu", izjavila je Lešante za portal IN4S.
Dodala je da se nijedan predsjednik ne bi usudio da napadne crkvu, vjerovanje, religiju ili čak filozofiju sa istom odlučnošću kao što je to uradio Milo Đukanović.
Izvor: ATV
