BiH je otvorena za sve strane državljane koji dolaze sa dobrom namjerom, a, prije svega, prema stranim investitorima koji mogu da obezbijede radna mjesta za građane.
"Ali, liberalni sistem formiranja firmi sa osnivačkim ulogom od samo 2.000 KM jednom broju stranaca poslužio je kao osnov za kupovinu i knjiženje imovine na fiktivnim firmama, kakvih je više stotina", ističe Mektić u intervjuu Srni.
On smatra da se ne smije dozvoliti da stranci na takav način dolaze do nekretnina u BiH i ocjenjuje da problem zahtijeva izmjene zakona, ali i aktivniji angažman finansijskih i poreskih institucija u BiH.
"Zahvaljujući predanom radu inspektora za strance, postignut je značajan napredak kada je riječ o poštivanju imigracionih propisa u BiH, a naročito u smislu prijave stranih studenata, radnika te profesionalnih sportista", navodi Mektić.
On najavljuje da će Služba za poslove sa strancima nastaviti praksu detaljnih kontrola kada je riječ o boravcima stranih državljana.
"Svima koji ne budu poštivali propise, odnosno budu zatečeni bez regulisanog boravka, biće izricani prekršajni nalozi pa i mjere protjerivanja u trajanju od jedne do pet godina", precizira Mektić.
On smatra da je suviše vremena potrošeno na preventivno djelovanje te da su imigracioni propisi BiH ozbiljno shvaćeni tek nakon prvog masovnijeg izricanja mjera protjerivanja.
"U narednom periodu uslijediće akcije ciljane ka radu stranih državljana bez radnih dozvola u ugostiteljskim objektima, a neće biti tolerisano ni nepoštivanje zakonske obaveze ugostitelja da prijave boravak stranih državljana" – upozorava Mektić.
On navodi da je u 2014. godini zadržan trend rasta broja ilegalnih migranata sa afro-azijskog područja zahvaćenih sukobima. Njihova ciljna destinacija nije BiH, jer oni region koriste kao tranzit, pa ovo područje predstavlja branu na njihovom putu ka zapadnoj Evropi.
Najveći broj ilegalnih migranata u BiH ulazi iz pravca Srbije, što je i olakšavajuća okolnost, s obzirom da u takvim slučajevima, zahvaljujući Sporazumu o readmisiji ta lica bivaju u relativno kratkom roku vraćene u Srbiju.
"Za BiH i zemlje regiona najveći problem predstavljaju ilegalni migranti koji dolaze preko teritorije EU, konkretno Grčke. Tu nastaje kružna migracija, jer mi najčešće te migrante vraćamo Srbiji, ona dalje Makedoniji, a Makedonija Grčkoj, koja ne želi da ih primi.
Tako se dešava da ista lica u više navrata traže azil u zemljama regiona, a rješavanje tog pitanja nas sve zajedno košta", ukazuje Mektić i upozorava da će, koliko region ne uspije da se izbori sa ovim problemom, prostor Balkana postati isključivo problem EU.
"To bi značilo nekontrolisan priliv ilegalnih migranata u EU, što bi Uniju daleko više koštalo nego mjere koje bi spriječile takav epilog", zaključuje u intevjuu Srni direktor Službe za poslove sa strancima BiH.
U BiH više od 1.850 stranaca ima odobren stalni, a gotovo 10.000 privremeni boravak. Najčešći osnov za odobrenje privremenog boravka je po osnovu braka s državljaninom BiH te po osnovu radne dozvole, spajanja porodice, školovanja…
Najviše privremenih boravaka odobreno je državljanima Srbije – 2.110, zatim Turske 1.283, Kine 1.095, Hrvatske 990, Crne Gore 620, Makedonije 550, Austrije 351, NJemačke 348, Italije 202, Ruske Federacije 190…
Stalni boravak ima najviše državljana Hrvatske i to 378, te Crne Gore 237, zatim Makedonije 206, Kine 179, Turske 159, NJemačke 110, Ruske Federacije 67, Austrije 51, Ukrajine 41, Srbije 29, SAD 29 i Slovenije 27.
izvor: Srna
