Frontalno u EU

Entitetsko glasanje u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje - zabluda kojoj ističe vrijeme (VIDEO)

Jedan od prvih zvaničnih sastanaka koji je novoimenovani šef Delegacije EU u BiH, Johann Sattler održao po dolasku u BiH bio je onaj organizovan 27.09.2019. godine sa rukovodstvom Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH).

Pored velikog broja pitanja koja BiH na svom putu ka EU treba početi rješavati, ambasdor Satler je posebno podvukao jedno-da konačno, “nakon četiri godine zastoja profunkcionira Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje kao zajednički forum za razmjenu stavova poslanika Evropskog parlamenta i zakonodavne vlasti Bosne i Hercegovine”.

Prepoznavajući samu prirodu ovoga problema ali i urgentost njegovog rješavanja, Frontalov istraživački tim - je s tim u vezi još polovinom septembra 2019. godine na email adrese 42 zastupnika u Zastupničkom domu PS BiH uputio nekoliko pitanja. Upit je imao za cilj saznati stavove svakog od zastupnika u novom sazivu ZD PS BiH pojedinačno, te da li je aktuelni saziv PS BiH pokrenuo aktivnosti u pravcu rješavanja ovog pitanja, i ako nije, da li i na koji način, u okviru svojih nadležnosti zastupnici planiraju uticati na pokretanje aktivnosti u pravcu deblokade rada Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

No, prije nego prezentujemo i analiziramo dobijene odgovore, cilj nam je pojasniti ulogu Parlamentarniog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, iznijeti uzroke i genezu problema u vezi njegovog nefunkcionisanja, te navesti razloge zbog kojih je njegovo funkcionisanje u skladu  sa standardima EU ne samo bitno, već i neizbježno.

Netom nakon što je početkom 2015. godine stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Vijeće za vanjske poslove Evropske Unije na sastanku, održanom 16.3.2015. godine, između ostalog je podsjetilo na obavezu BiH o potrebi uspostave “Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), koji će se sastojati od članova Evropskog parlamenta s jedne strane, i članova Parlamentarne skupštine BiH, s druge strane. (čl. 121. SSP)”.

Osnovna uloga POSP-a kao pomoćnog tijela Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje je razvijanje političkog dijaloga i razmjena stavova između predstavnika Parlamentarne skupštine BiH i zastupnika Evropskog parlamenta. POSP-om bi naizmjenično predsjedavao član Evropskog parlamenta i član zakonodavnog tijela BiH, dok bi se tijelo trebalo sastajati u vremenskim razmacima koje samo utvrdi, a sve u skladu sa Poslovnikom o radu koji tijelo treba da donese.

Međutim, insistiranje članova POSP-a koji dolaze iz Republike Srpske (RS) da ovo tijelo odluke donosi primjenom tzv. “entitetskog glasanja”, od samog početka predstavljao je kamen spoticanja i glavnu prepreku usvajanju Poslovnika o radu, te samim tim i funkcionisanju POSP-a.

Tako je ubrzo splasnuo optimizam koji je provejavao Konstituirajućom sjednicom Odbora održanom 05.11.2015. godine kojom su zajednički predsjedavali Nikola Lovrinović, u svojstvu predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH, i Tonino Picula, tadašnji predsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa BiH i Kosovom.

Iako su svi relevantni politički akteri u BiH iskazali opredjeljenje za evropske integracije te tako i usvajanje evropskih standarda, na primjeru Parlamenetarnog odbora pokazalo se da  ta “opredjeljenost” nije iskrena te da, paradoksalno, naši zastupnici pokušavaju Evropskoj uniji nametnuti standarde koji vrijede u BiH.

Da je to upravo slučaj, jasno je bilo na prvoj sjednici Parlamentarnog odbora održanoj 06.11.2019. godine na kojoj nije postignut dogovor o usvajanju Poslovnika o radu POSP-a jer ideja zastupnika u Zastupničkom domu PS BiH koji dolaze iz RS-a da se “etničko glasanje”, to jest sistem odlučivanja koji se koristi u BiH primjeni i u ovom, sa Evropskom unijom zajedničkom tijelu, očekivano, nije našla na razmijevanje članova Evropskog parlamenta.  

Naprotiv, nakon sjednice, pojašnjavajući “da je delegacija BiH tražila da se u ovom zajedničkom Odboru glasa po sistemu “preslikanom” iz Parlamentarne skupštine BiH a ne po principu većine, Picula je naglasio da je za “evropske parlamentarce bilo neprihvatljivo da preuzmu poslovnik iz Parlamenta BiH”.

Izjavivši da se tražilo da se naprosto preslika poslovnik ili način potrage za kvalificiranom većinom u proceduri odlučivanja zajedničkog tijela, gdje je jedna strana Evropski parlament, Picula je pojasnio da je to nedopustivo, izrazivši sumnju da “političko zaoštravanje rasprave o rutinskom dokumentu kakav je Poslovnik o radu sigurno ima svoje razloge i neku pozadinu”.

Sa druge strane, tadašnji predsjedavajući Doma naroda PSBiH i član bh. delegacije u Odboru i Zajedničkoj komisiji za evropske integracije, Ognjen Tadić, neusvajanje Poslovnika pokušao je obrazložiti “odbranom integriteta i interesa BiH” te “zaštitom i zastupanjem inetresa BiH”.

Tri mjeseca nakon neuspjele prve sjednice POSP-a, o problemu neusvajanja Poslovnika o radu oglasila se i Narodna skupština Republike Srpske izražavajući “žaljenje zbog nepostizanja kompromisa” i pozivajući na usaglašavanje njegovog teksta.

Vrijeme je prolazilo, a BiH i dalje nije imala parlamentarni nadzor nad SSP-om, te je početkom juna 2017. godine iz Brisela stigla i ponuda za kompromisom u skladu sa kojim bi se u “Parlamentarnom odboru glasalo tako da je neka odluka usvojena ukoliko su za nju glasale dvije trećine prisutnih članova odbora”. Međutim, i ovaj prijedlog Tonina Picule je glatko odbijen jer, po riječima tadašnje zastupnice u Zastupničkom domu PS BiH, Milice Marković, standardi Evropske unije su “pravila koja ne važe”:

“Mi ne držimo lekcije EU, niti uvodimo pravila koja ne važe. Mi poštujemo pravila koja važe u našem poslovniku. BiH nije ni blizu članstvu u EU. Niko ovdje nije tražio osim onog što je važeće u našem parlamentu” izjavila je tada zastupnica Marković.

Sa druge strane, zastupnica Nermina Kapetanović je posjetila da “BiH nije u situaciji da postavlja svoje uslove, već da mora prihvatiti uslove EU-a ukoliko želi biti članica”.

Ovakve i slične rasprave, uz podsjećanja koja su dolazila od evropskih zvaničnika da Evropska unija ne može prihvatiti koncept entitetskog glasanja, nastavljene su i tokom 2018. godine, a onda je uslijedilo Mišljenje o zahtjevu za članstvo BiH u EU.

U pomenutom dokumentu se u kontekstu (ne)funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje pored ostalog navodi:

“Da bi ispunila svoje pravne obaveze po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina mora osigurati funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i izraditi državni program za usvajanje acquis-a EU. Parlamentarna dimenzija SSP-a ne funkcioniše pravilno. Iako je Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC) osnovan u novembru 2015. godine kao tijelo u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Odbor nije usvojio svoj poslovnik jer su neki delegati iz BiH insistirali da se uvrste odredbe o etničkom načelu glasanja, što nije u skladu sa evropskim standardima”.

U skladu sa potonjom konstatacijom, a kao jedan od ključnih prioriteta među 14 preporuka u Mišljenju EK, u cilju “temeljitog poboljšanja svog zakonodavnog i institucionalnog okvira”, navodi se da će BiH morati “osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje”.

Međutim, postupci vezani za etničku pripadnost, kako u Mišljenju EK tako i u pratećem Analitičkom izvještaju problematizitani su i drugim aspektima funkcionisanja političkog sistema u BiH.

S tim u vezi konstatuje se da se BiH “suočava sa nizom strukturalnih pitanja koja proizilaze iz složene institucionalne strukture, što skupa sa postupcima vezanim za etničku pripadnost negativno utiče na njeno funkcionisanje”, te da je “pravo kandidature na izborima za Dom naroda ograničeno na osnovu etničke pripadnosti i prebivališta, što je u suprotnosti sa evropskim standardima”

U Mišljenu je naglašeno i da “veto koji se zasniva na „zaštiti vitalnog nacionalnog interesa“ i entitetsko glasanje takođe utiču na djelotvorno funkcionisanje parlamenata uz rizike od kašnjenja u donošenju zakona”, te se podsjeća na preporuke za poboljšanje izbornog okvira i preporuke o tome kako osigurati da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima, te preporuke o transparentnosti finansiranja političkih stranaka donesene od strane Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava, OSCE-a i Venecijanske komisije.

Na kraju, skrenuta je pažnja i da “upravna tijela kojima je povjerena implementacija acquisa, kao što su Konkurencijsko vijeće i Vijeće za državnu pomoć, funkcionišu na osnovu procedura donošenja odluka po etničkom principu, u kojima najmanje jedan predstavnik iz svakog konstitutivnog naroda treba da podrži odluku da bi bila validna, što nije u skladu ni sa SSP-om niti sa obavezama koje proizilaze iz članstva u EU”.

I dok građani BiH godinu dana nakon Opštih izbora 2018. godine još uvijek čekaju na formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH i ispunjavanje preporuka iz Mišljenja EK, u svrhu ovoga istraživanja Frontalov istraživački tim, na adrese svih 42 zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH 18.09.2019. godine, uputio je sljedeća pitanja: 

1) Obzirom na preuzete obaveze od strane BiH u konekstu integracija u EU, da li smatrate da je obaveza delegata u Zastupničkom domu PS BiH usvajanje i implementacija propisanih evropskih standarda?

2) Koji je Vaš stav po pitanju primjene “entitetskog glasanja” unutar Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje?

3) Da li su unutar trenutnog saziva ZD PS BiH u toku aktivnosti da se, u skladu sa preporukama iz Mišljenja EK, obezbjedi funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje?

4) U koliko nisu, planirate li i kada pokrenuti aktivnosti u tom pravcu?

Nijedan od 14 zastupnika koji dolaze iz entiteta Republika Srpska nije odgovorio na naš upit, a odgovore smo dobili od samo pet zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH izabranih sa teritorije Federacije BiH i to: Alme Čolo (SDA), Jasmina Emrića (A-SDA), Damira Arnauta (SBB), Saše Magazinovića (SDP BiH) i Nikole Lovrinovića (HDZ BiH).

Tako Alma Čolo smatra da je “obaveza svih poslanika u Predstavničkom domu i delegata u Domu naroda usvajanje i implementacija propisanih evropskih standarda”, te da se “unutar Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruzivanje ne bi trebao primjenjivati institut entitetskog glasanja radi lakšeg usvajanja zakonskih rješenja neophodnih za članstvo BiH u EU”.

Čolo je u svom odgovoru na treće pitanje navela i da su “aktivnosti na imenovanju svih radnih tijela Parlamenta pokretane već nekoliko puta, ali da član Kolegija Predstavničkog doma iz RS-a odbija te aktivnosti uslovljavajući ih prethodnim izborom Vijeća ministara.”

“Kao dio Kluba SDA smo zahtijevali sazivanje sjednice radi imenovanja radnih tijela” dodala je Čolo podsjećajući da je “rezultat bio negativan zbog protivljenja većine poslanika iz RS”.

Budući da su se svi u BiH opredijelili za europski put, a što podrazumijeva usvajanje i primjenu europskih standarda, normi i ponašanja, za zastupnika A-SDA, Jasmina Emrića nema sumnje da to obavezuje prije svega članove u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine “da u najvećoj mjeri rade na postizanju tih standarda kao i na usaglašavanju našeg zakonodavstva, propisa i uredbi s zakonodavstvom Europske unije”. Izabrani zastupnici i delegati u PS BiH imaju “obavezu razumijevanja svih procesa i tokova na europskom putu i odgovornost u radu kako bi osigurali kontinuitet napretka i usvajali europske standarde, praksu i usklađivali naše zakonodavstvo”, dodao je Emrić u svom odgovoru.

Svoj jasan stav da je protiv uvođenja „entitetskog glasanja“ kao načina odlučivanja u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje, Emrić je obrazložio na sljedeći način:

“Preporuke koje usvoji Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje nisu obavezujuće i njihova primjena ovisi isključivo o volji institucije kojoj je upućena tako da nema nikakvog smisla primjenjivati „entitetsko glasanje“ radi usvajanja istih. Ja uopće ne vidim smisao uključivati „entitetsko glasanje“ za usvajanje dokumenata kojima se prati napredak Bosne i Hercegovine na europskom putu, gdje se identificiraju prepreke i preporuča njihovo otklanjanje. Tako da inzistiranje na „entitetskom glasanju“ u ovom Odboru shvatam kao smišljeno djelovanje kako bi se usporile europske integracije Bosne i Hercegovine. Jer, od 2015. godine pa sve do danas ovo vrlo važno tijelo za praćenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ne funkcionira što usporava politički dijalog s Europskim parlamentom i razlog je negativnog mišljenja po ovom pitanju”.

Obzirom da nije član Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Ermiću, kako navodi,  nije poznato da li je rukovodstvo tog tijela kandidiralo ili imalo na dnevnom redu razmatranje funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, te smatra da je odgovornost za rješavanje ovoga, ali i pitanja funkcionisanja najvećeg zakonodavnog tijela uopšte u rukama stranka “koje su se legitimirale da čine većinu u Predstavničkom domu”.

Delegat Damir Arnaut pored ostalog podsjeća da su se poslanici i delegati oba doma PS BiH obavezali na implementaciju propisanih evropskih standarda  odlukom od 23.02.2015. godine kada su jednoglasno usvojili Izjavu kojom se potvrđuje opredijeljenost za provođenje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja EU.

Na pitanje koji je Vaš stav kada se radi o primjeni “entitetskog glasanja” unutar Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, Arnaut je odgovorio:

“Isti kao i stav Evropske unije. Entitetsko glasanje je ustavna kategorija kada je u pitanju usvajanje odluka PS BiH, ali njemu nema mjesta u radnim tijelima. Ono što u Daytonu nije dogovoreno ne može se uvoditi u procesu EU integracija”. 

Arnaut je i ustvrdio da “unutar trenutnog saziva PD PS BiH nema apsolutno nikakvih aktivnosti osim činjenice da ukupno šest poslanika predlažu zakone, sazivaju hitne sjednice, postavljaju pitanja i pokreću inicijative” ali da ih, po njegovim riječima, “u svemu tome opstruiraju članovi Kolegija”.

Za Sašu Magazinovića, zastupnika SDP-a BiH funkcionisanje Parlamentarnog odbora je još jedan tehnički proces “koji je bez ikakvog razloga ispolitiziran”. Magazinović tako smatra da se svojevremeno radilo o “hiru Ognjena Tadića koji je predložio da se u poslovnik o radu ovog zajedničkog tijela parlamenata EU i Bosne i Hercegovine uvede entitetsko glasanje”, te podsjeća da “iako se radi o tijelu koje ne donosi formalne odluke nego isključivo preporuke koje su uvijek unaprijed usaglašene, jedan ovakav prijedlog kojeg su kasnije prihvatili i drugi poslanici iz RS je postao velika prepreka u EU integracijama i primjedba sadržana u svim izvještajima o napretku BiH.” 

Naglasivši pored ostalog da će ovo zajedničko tijelo biti potrebno formirati i u ovom sazivu, Magazinović zaključuje da će u svakom slučaju članovi Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživnanje koji dolaze sa bosanskohercegovačke strane “morati razumjeti da ne pretenduje EU da udje u BiH, nego da je naš cilj članstvo u EU, i da se tako trebamo ponašati i prihvatati norme, političke običaje i pravila EU”.

Na kraju, zanimljive odgovore nam je poslao i zastupnik Nikola Lovrinović (HDZ BiH) koji smatra da je “to doista obveza zastupnika s tim što će ona postati i formalna nakon dobijanja kandidacijskog statusa”, ali i da “zastupnike nitko ništa ne može natjerati, ali poštivati obveze je imperativ ako se želi u EU” dodavši da će ipak “zastupnici koji taj proces vide drugačije naravno glasovati po savjesti”.

Za Lovrinovića je, kako dalje navodi, “svaki način glasovanja prihvatljiv, samo da Odbor radi”, te mu nije poznato da trenutno postoje ikakve aktivnosti da bi se ovaj problem otklonio, konstatujući za kraj da je “nemoguće bilo šta planirati bez uspostave radnih tijela Zastupničkog doma pa i Povjerenstva za EU integracije, što je nažalost dio već poznate priče o neuspostavi vlasti”.

Broj prispjelih odgovora na naša pitanja, jasno izražen skepticizam naših sagovornika po pitanju skorog rješavanja problema nefunkcionisanja Parlamentarnog odbora, ali i “šutnje” od strane zastupnika u Zastupničkom domu PS BiH koji dolaze iz RS-a, ne ostavljaja previše prostora za optimizam da će se ovo pitanje u skorijoj budućnosti riješiti na način koji to nalažu evropski standardi.

Sa druge strane, a u skladu sa anketom koju je u drugoj polovini septembra 2018. godine na uzorku od 1000 punoljetnih stanovnika Republike Srpske metodom slučajnog uzorka i anketiranja “licem u lice” provela organizacija Nova ideja RS 2030 , ulazak BiH u EU podržava 60,1% stanovnika Republike Srpske.

Rezultati ankete su pokazali i da građani RS najviše informacija imaju o EU, 49,8%), a nakon toga slijedi NATO sa 31,0%, te Evroazijska unija sa 27,6%.

Da će ulazak BiH u EU biti dobar za privlačenje stranih investicija smatra 51,9% ispitanika, za povećanje zaposlenosti 51,4%, poboljšanje imidža 42,0%, povećanje bezbjednosti 34,1% te za političku stabilnost 29,8% ispitanika. 

Građani Republike Srpske, njih 69 %, kao dobru ocjenjuju političku saradnju sa Rusijom, dok ih 34% to misli kada je u pitanju EU, 10,4 sa SAD, a 6,4 sa NATO-om.

Rezultati ankete jasno pokazuju da je za građanje Republike Srpske Evropska unija u najvećoj mjeri prihvatljiva i poželjna. No, na primjeru stavova iznesenih po pitanju načina funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje izabrannih zvaničnika koji dolaze iz tog entiteta, s pravom se može postaviti pitanje da li oni djele isto mišljenje kao i građani koje predstavljaju?

Deklarativno, nebrojeno puta smo imali priliku čuti da dijele, ali praksa očigledno kaže drugačije. 

Da li to znači da su, kada su evropske integracije u pitanju, građani RS-a obmanuti od strane političkih partija koje ih zastupaju, ili je po srijedi zabluda i jednih i drugih da je standarde koji  vladaju u BiH moguće unijeti u EU, ili BiH učiniti članicom EU ne prilagođavajući se istoj, pitanja su na koja će se sasvim sigurno u budućnosti morati odgovoriti.

U svakom slučaju, Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridriživanje bio je, ali još uvijek jeste, odlična prilika da barem unutar ovoga tijela BiH prihvati osnovna načela demokratije koja vrijede kako u Evropskoj uniji, tako i u čitavom demokratski uređenom svijetu. Pored toga, na primjeru neusvajanja Poslovnika Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropska unija na “svojoj koži”, u praktičnoj ravni, ima priliku da se uvjeri da način donošenja odluka u Bosni i Hercegovini, ustanovljen Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, teško da može biti prihvatljiv u kontekstu funkcionisanja zemlje kao članice Evropske unije. To je i razlog više da Brisel uloži dodatnu energiju i još jednom pokuša potaći procese koji bi u budućnosti mogli pokrenuti raspravu o izmjenama načina donošenja odluka u BiH a koje bi na pozitivan način uticale na njen puta ka Evropskoj uniji.

No, sasvim sigurno, to je i razlog više da na nekim narednim izborima građani u BiH političkim partijama koje se, kako same tvrde zalažu za evropske integracije, po tom pitanju zatraže i neka dodatna pojašnjenja.



D.Č./S.P./M.K./Frontal 


Povezane vijesti:

Bosna i Hercegovina kroz prizmu NATO integracija i Godišnjeg nacionalnog programa (ANP)

Bosnu i Hercegovinu na putu ka EU čeka još mnogo posla i izazova

 

Twitter
Anketa

Kada bi imali dovoljno novca za kupovinu novog automobila, koji automobil biste kupili?

Rezultati ankete
Blog