Ovo je priča koja potiče od aboridžinskog plemena Gandićmara na jugozapadu Viktorije u Australiji, a za koju se sada smatra da, ipak, ima uporišta u realnosti.
Naime, ustanovljeno je da su prije oko 37.000 godina Badž Bim i drugi obližnji vulkan nastali kroz brzi niz erupcija, otkrivaju novi nalazi, koji ukazuju da je ova legenda možda najstarija ikad ispričana priča.
Šon Ulm, arheolog sa Univerziteta Džejms Kuk, koji nije bio uključen u rad na istraživanju, kaže da ona otvara veoma provokativna pitanja: „Zanimljivo je da razmišljamo o tim tradicijama kao o nečemu što traje desetinama hiljada godina.“
Ipak, upozorava Ulm, a pridružuju mu se mnogi stručnjaci, treba biti veoma oprezan, jer se vjeruje da nijedna druga priča nije prenošena toliko dugo usmenim putem.
Sa druge strane, tim koji je radio na nedavno objavenoj studiji "Early human occupation of southeastern Australia: New insights from 40Ar/39Ar dating of young volcanoes", vjeruje da je iznenadna erupcija zaista ostavila veliki utisak na stanovništvo, koje je, zauzvrat, izmislilo priču o četiri diva.
Nije jasno koliko dugo su Gandićmare živjele u jugozapadnom dijelu današnje australijske države Viktorije, a sve do sada najstariji prihvaćeni dokazi o ljudskoj „okupaciji“ ovog područja nisu stari više od oko 13.000 godina. Geološkinja Erin Mačan sa Univerziteta u Melburnu kaže da su tokom 1940-tih arheolozi prijavili pronalazak kamene sjekire u blizini drevnog vulkana Tauer Hil u istom regionu.
Sjekira pokazuje da su ljudi na tom području živjeli i prije erupcije, jer je ona pronađena zakopana ispod vulkanskih stijena. Mačan i njen tim su datirali te stijene i stijene sa nekadašnjeg vulkana Badž Bim, nekih 40 kilometara sjeverozapadno. Metod koji su koristili sugeriše da su oba vulkana nastala prije oko 37.000 godina, kao i da oba izgledaju kao da su odjednom narasla ni od čega do vrhova koji imaju nekoliko desetina metara.
Upravo su erupcije ova dva vulkana mogle da utiču na stanovnike da izmisle priče o njima, tvrde istraživači iz tima u članku objavljenom početkom februara u časopisu "Geology".
Iako u narednim godinama nije bilo drugih velikih vulkanskih erupcija u tom području koje su mogle da inspirišu nastanak priča o četiri diva, Mačan kaže da njen tim ne insistira na tome da je ova aboridžinska priča zaista toliko stara – pa i najstarija – na svijetu.
Inače, aboridžinske priče već se ubrajaju u one nastarije poznate.
Patrik Nan, geograf sa Univerziteta Sanšajn Kost u Australiji, bio je koautor jednog istraživanja iz 2015. u kojem se navodi da je čak 21 zajednica širom Australije nezavisno „održavala u životu“ priče o epizodama podizanja nivoa mora koje je potopilo dijelove obale.
Nan kaže da bi ove priče mogle da budu stare 7000 godina – odnosno, pet puta mlađe od aboridžinske priče o divovima od kojih je nastao vulkan.
Izvor: Danas.rs
