"Rana Zemlja bez vidljivih kontinenata vjerovatno je ličila na "vodeni svijet", pružajući važno ograničenje porijekla i evolucije života na planeti, kao i njegovog mogućeg postojanja negdje drugo", navodi se u radu, prenosi britanski Gardijan.
Naučnici su se koncentrisali na različite vrste kiseonika koje je morska voda donijela u koru. Konkretno, oni su analizirali relativne količine dva izotopa, kiseonik-16 i kiseonik-18, u više od 100 uzoraka stijene.
Otkrili su da je morska voda sadržavala više kiseonika-18 kada se kora formirala prije 3,2 milijarde godina. Vjerojatno objašnjenje ovoga jeste da Zemlja tada nije imala kontinente.
Ovi nalazi ne znače da je Zemlja tada bila u potpunosti bez kopna. Naučnici misle da su "mikrokontinenti" možda izvirivali iz okeana tu i tamo, ali ne poput onih koji danas dominiraju Zemljom.
Moguća su i druga objašnjenja napominju istraživači. Isti hemijski potpis mogao bi se pojaviti ako su se kontinenti formirali daleko sporije u dalekoj prošlosti nego danas, ili ako je kontinentalna glina koja apsorbuje teže izotope kiseonika formirana u moru, a ne na kopnu.
Frontal/D.M.
