Društvene mreže i njihovi alati za personalizaciju omogućili
su lakše širenje lažnih priča. U tim se vijestima često koriste emocije u cilju
privlačenja pažnje i prikupljanja što većeg broja klikova, bilo iz ekonomskih
ili ideoloških razloga.
Čak je i mladim, digitalno obrazovanim ljudima, teško
prepoznati izmanipulisane vijesti. Indikativno je da šest od deset vijesti koje
su podijeljene na društvenim mrežama korisnik koji ih je podijelio nije čak ni
pročitao.
Oko 85 % Evropljana smatra da „lažne vijesti” predstavljaju
problem u njihovoj zemlji, dok ih 83 % smatra problemom za demokratiju
uopšte.
U nastavku teksta smjernice će vam pomoći da se snađete u moru informacija i da
pronađete put kroz laži i dezinformacije.
Izvor: europarl.europa.eu

