Zajedničkim djelovanjem EU-a prvenstveno će se nastojati odgovoriti na trenutnu zdravstvenu krizu i posljedične humanitarne potrebe, ojačati zdravstveni sistem kao i sistemi vodosnabdijevanja i kanalizacije partnerskih zemalja, kao i njihovi istraživački kapaciteti i pripravnost za suočavanje s pandemijom te ublažiti socioekonomske posljedice krize. Kao oslonac tim mjerama Unija će partnerskim zemljama osigurati finansijsku podršku u iznosu od preko 15,6 milijardi eura iz postojećih sredstava za vanjsko djelovanje. U saradnji s partnerskim zemljama vodiće računa o tome da se značajna finansijska sredstva EU-a koja su već dodijeljena usmjere na ublažavanje posljedica pandemije u tim zemljama.
"Virus ne poznaje granice. Ovakav globalni izazov zahtijeva snažnu međunarodnu saradnju. Evropska unija neumorno radi na suzbijanju pandemije. Znamo da samo zajedničkim snagama možemo zaustaviti širenje koronavirusa u svijetu. Stoga će Unija sazvati virtualnu donatorsku konferenciju kako bi mobilizirala potrebna sredstva i podržala Svjetsku zdravstvenu organizaciju pri pružanju pomoći najugroženijim zemljama", kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen.
Visoki predstavnik/potpredsjednik Džozef Borrel je istakao da se na pandemiju mora globalno djelovati, te da će EU dati svoj doprinos u suzbijanju zdravstvene krize.
„Na pandemiju koronavirusa moramo odgovoriti ujedinjenim, globalnim djelovanjem. Evropska unija i njezine države članice daju svoj doprinos suzbijanju aktualne zdravstvene krize i njezinih teških posljedica, u Uniji i u inostranstvu. Dok činimo sve kako bismo pomogli svojim građanima, moramo pružiti pomoć i našim partnerima u najbližem susjedstvu i šire kako bismo ublažili negativne posljedice na njihove izvore prihoda, stabilnost i sigurnost. Njihovi problemi su i naši problemi. Ovo je globalna borba i pobijedićemo ili izgubiti zajedno. Samo saradnjom, zajedničkim djelovanjem na međunarodnom nivou i multilateralnim rješenjima možemo napredovati prema istinskoj zajedničkoj budućnosti", kazao je Borel.
Komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji navodi: „U okviru našeg globalnog odgovora na pandemiju koronavirusa, više od 3,8 milijardi evra predviđenih sredstava za Zapadni Balkan i naše neposredno istočno i južno susjedstvo preusmjeravamo u rješavanje njihovih sadašnjih stvarnih potreba, a to su hitan odgovor na zdravstvenu krizu, jačanje zdravstvenih sistema i ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije. Dijelimo isti kontinent i samo zajedno možemo uspjeti.“
Paket mjera u okviru inicijative Tim Evropa („Team Europe”)
Unijin odgovor temelji se na pristupu Tim Evropa, s ciljem spašavanja života kroz brzu i ciljanu podršku našim partnerima u borbi protiv pandemije. Kombinuju se sredstva Unije, njezinih država članica i finansijskih institucija, prvenstveno Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi se podržale partnerske zemlje, bilo da je riječ o kratkoročnim potrebama ili dugoročnim strukturnim učincima na društva i privredu. Prvi paketi mjera inicijative Tim Evropa već se provode u najbližem susjedstvu, odnosno, u zemljama Zapadnog Balkana, od istoka ka jugu.
Kao globalni akter i bitan akter u međunarodnom sistemu pomoći Unija će promovisati koordinisani multilateralni odgovor, u partnerstvu s Ujedinjenim narodima, međunarodnim finansijskim institucijama te G7 i G20.
Evropska unija nastavlja prilagođavati svoj odgovor razvoju situacije te se planira usmjeriti na najpogođenije zemlje kojima je potrebna zdravstvena podrška, kao što su zemlje u Africi, u susjedstvu, na Zapadnom Balkanu, na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi, u dijelovima Azije i na Pacifiku, u Latinskoj Americi i na Karibima. Odgovor Unije će se usmjeriti na najugroženije grupe, među kojima su migranti, izbjeglice, interno raseljena lica i zajednice koje su ih primile. Odgovor će uključivati i strateške ciljeve utvrđene u evropskom Zelenom planu i u Digitalnoj agendi.
Od ukupnog paketa od 15,6 milijardi evra 3,25 milijardi evra namijenjeno je Africi, od čega 1,19 milijardi evra zemljama iz sjevernoafričkog susjedstva.
Unija će osigurati podršku u iznosu od ukupno 3,07 milijardi evra za cijelo susjedstvo i to 2,1 milijardu evra za partnerske zemlje iz južnog susjedstva, 962 milijuna evra za partnerske zemlje iz istočnog susjedstva i 800 miliona eura za Zapadni Balkan i Tursku.
Ukupni paket uključuje i 1,42 milijarde evra u obliku garancija za Afriku i susjedstvo iz Evropskog fonda za održivi razvoj (EFOR).
Praktična realizacija globalnog paketa Unije
Predviđena su 502 miliona evra za hitne mjere koje će, među ostalim, biti usmjerene na sljedeće:
– pružanje hitne podrške planovima odgovora Svjetske zdravstvene organizacije i Ujedinjenih naroda, te odaziv na apel Crvenog križa i Crvenog polumjeseca radi jačanja pripravnosti i odgovora na hitne situacije u zemljama sa slabijim zdravstvenim sistemima i zemljama koje se suočavaju s humanitarnim krizama,
– pružanje hitne humanitarne pomoći u pogođenim zemljama, posebno u pogledu zdravlja, vode, sanitarnih uslova i higijene te logistike,
– podrška povećanju proizvodnje lične zaštitne opreme i medicinskih proizvoda u Evropi kako bi se zadovoljile hitne potrebe u Evropi i u partnerskim zemljama,
– organizacija slanja nematerijalne pomoći pogođenim zemljama putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu
– osiguranje garancija i rezervi likvidnosti domaćim bankama putem međunarodnih finansijskih institucija i evropskih institucija za finansiranje razvoja, uz podršku Evropskog fonda za održivi razvoj,
– podrška globalnim mjerama za suzbijanje izvoznih ograničenja i osiguravanje cjelovitosti lanaca snabdijevanja, posebno za osnovne medicinske potrepštine i farmaceutske proizvode,
– uključivanje zemalja Zapadnog Balkana u inicijative EU-a, poput Sporazuma o zajedničkim javnim nabavkama medicinske opreme i evropskog sistema brzog uzbunjivanja za zarazne bolesti. Fond solidarnosti EU-a bit će dostupan i zemljama koje su u fazi pristupnih pregovora.
Predviđeno je 2,8 milijardi evra za podršku istraživačkim kapacitetima, zdravstvenim i vodosnadijevenim sistemima. Između ostalog, Unija:
– pruža podršku partnerskim zemljama u izgradnji otpornih, fleksibilnih zdravstvenih sistema i sistema socijalne zaštite,
– pruža podršku komunikaciji i informiranju o osnovnim zaštitnim mjerama i savjetima o higijeni radi sprečavanja širenja pandemije,
– omogućava da se dio sredstava EU-a iz globalnih zdravstvenih inicijativa, kao što su Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, Globalni savez za vakcinaciju i imunizaciju (GAVI) i Globalni instrument za finansiranje, iskoristi u svrhu borbe protiv koronavirusa, a da se ključni zdravstveni programi pritom nastave provoditi,
– pruža podršku daljem istraživanju u oblasti dijagnostike, terapije i prevencije te, nakon što vakcina postane dostupna, brzom odobravanju i subvencioniranju vakcina te slanju vakcina u ugrožene zemlje,
– pruža podršku osposobljavanju stručnjaka, epidemiološkom nadzoru te jačanju regionalnih zdravstvenih organizacija u Africi, Latinskoj Americi i Karibima te u Aziji i na Pacifiku,
– poziva zemlje kandidatkinje na Zapadnom Balkanu na učešće u Odboru EU-a za zdravstvenu sigurnost te razmatra najbolje načine za njihovo povezivanje s mjerama Odbora,
– podržava jednak pristup zdravstvenom sistemu za migrante, izbjeglice i zajednice domaćine.
Predviđeno je 12,28 milijardi evra za ublažavanje socioekonomskih posljedica. Između ostalog, Unija pomaže kod sljedećeg:
– partnerskim zemljama pruža direktnu budžetsku podršku i koncesijsko finansiranje za donošenje reformi usmjerenih na socioekonomski razvoj i smanjenje siromaštva te mjere za zaštitu zaposlenih tokom krize,
– mobilizuje makrofinansijsku pomoć za Zapadni Balkan i susjedne zemlje, u saradnji s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF),
– podržava privatni sektor, posebno mala i srednja preduzeća (MSP-ove) i samozaposlene osobe, pružanjem garancija, likvidnosti i tehničke pomoći te dodatnim preusmjeravanjem garancija iz Evropskog fonda za održivi razvoj u skladu s kratkoročnom podjelom rizika kod zajmova,
– javnom sektoru omogućuje dobivanje zajmova Evropske investicijske banke, posebno za zdravstvenu opremu i potrepštine,
– sarađuje s međunarodnim organizacijama i evropskim poduzećima na izgradnji čvrstih i otpornih lanaca vrijednosti u strateškim sektorima i zaštiti prava radnika te osiguravanju društveno odgovornog poslovanja,
– promoviše oblike refinansiranja duga koje MMF razmatra u zemljama pogođenim krizom.
Izvor: europa.ba
