Kako piše Bi-Bi-Si, više od 150 različitih lijekova se istražuje širom svijeta,
a većina njih su već postojeći lijekovi čiji se uticaj na virus ispituje.
Dosadašnje istraživanje obuhvata tri
velike grupe lijekova, i to, antivirusne lijekove koji direktno utiču na
replikaciju virusa u tijelu, lijekovi koji smanjuju reakciju imunološkog sistema,
s obzirom da pacijenti postanu ozbiljno bolesni kada dođe do burne reakcije
imunološkog sistema, jer takva reakcija prouzrokuje dodatnu štetu organizmu, i
treća grupa su antitijela, da li iz krvi osobe koja je preboljela bolest ili
sintetički stvorena u laboratoriji.
Prema riječima doktora Brusa Ejlvorda iz
Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), jedini lijek koji je pokazao
efikasnost u borbi protiv SARS-CoV-2 je remdesivir, prvobitno namijenjen u
liječenju ebole, a neobjavljeni rezultati studije Univerziteta u Čikagu takođe
ukazuju na efikasnost ovog lijeka.
Kada je riječ o hlorokinu, i njegovom derivatu hidroksihlorokinu,
postoje određene naznake njegovog antivirusnog i imunosupresivnog dejstva.
Laboratorijski testovi su pokazali da hlorokin može da inhibiše SARS-CoV-2, a
tu su i svjedočenja nekih ljekara koji tvrde da hlorokin pomaže pacijentima.
Međutim, SZO tvrdi da nema konkretnih dokaza o efikasnosti ovog lijeka.
Takođe, ispituje se dejstvo beta
interferona, s obzirom da smanjuje zapaljenske procese, a koristi se u
liječenju multiple skleroze. Interferoni su supstance koje naše tijelo otpušta
kada je suočeno sa virusom. Pored interferona, u Britaniji se ispituje dejstvo
deksametazona, vrstu stereoida koji ima anti-inflamatorno dejstvo.
Još jedna terapija koja se ispituje u
liječenju COVID-19 je kovalescentna plazma, to jest, korištenje antitijela iz
plazme osobe koja je preboljela COVID-19 i tako stekla antitijela za borbu
protiv virusa.
Adekvatna terapija će spasiti živote,
čineći COVID-19 blagim oboljenjem, što dalje omogućava popuštanje restriktivnih
mjera i njihovo ukidanje. Zato je značajan
pronalazak odgovarajućeg lijeka ili vakcine.
Frontal/D.M.
