Međunarodni dan medicinskih sestara i tehničara se obilježava svake godine 12. maja, ali je ovogodišnje obilježavanje posebno. Zbog pandemije virusa korona, medicinske sestre i tehničari širom svijeta su na prvoj liniji borbe protiv virusa, svakodnevno rizikujući svoje živote zarad opšteg dobra. Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila 2020.godinu Međunarodnom godinom medicinskih sestara-tehničara i babica.
Međunarodni dan medicinskih sestara i tehničara se obilježava 12. maja u znak sjećanja na Florens Najtingejl, koja je rođena na današnji dan 1820. godine.
Florens je bila engleska bolničarka, smatra se začetnicom modernog sestrinstva. Zalagala se za ulazak obrazovanih žena u zdravstvo. Čitav život je posvjetila unapređenju prava medicinskih sestara, posebno onih koje rade u teškim uslovima, ratnim dešavanjima ili siromašnim državama.
Medicinske sestre i tehničari su najbrojniji zdravstveni radnici koji čine skoro 60% radne snage u zdravstvu. U svijetu ih ima blizu 30 miliona, a u Bosni i Hercegovini oko 20.000. Imaju ključnu ulogu u promociji zdravlja, prevenciji bolesti, pružanju primarne i specijalističke zdravstvene zaštite i palijativne njege. Najbliži su pacijentu, a često su i prvi zdravstveni radnici sa kojima pacijenti ostvaruju kontakt.
Sposobne, kvalifikovane i prepoznate medicinske sestre i tehničari su najbolji partneri za očuvanje i poboljšanje našeg zdravlja. Od početka širenja koronavirusa, medicinske sestre i tehničari u BiH i u cijelom svijetu obavljaju neprocjenjiv posao. Pokazali su hrabrost, saosjećanje i brigu, radeći prekovremeno i rizikujući vlastite živote.
Projekat jačanja sestrinstva u Bosni i Hercegovini (ProSes) čestita, zahvaljuje i pruža podršku medicinskim sestrama i tehničarima porukom:
„Jednom kad sve ovo prođe, pamtićemo da ste bili tu za nas“.
Poruka će biti prikazana danas na LED ekranima tržnih centara i reklamnih panoa u Banjaluci, Bijeljini, Brčkom, Tuzli, Mostaru, Doboju, Zenici, Posušju, Istočnom Sarajevu i Sarajevu, te video projekcijama na fasadi sarajevske Opće bolnice i banjalučkog Banskog dvora.
Da bi se odgovorilo na vanredne situacije kao što je trenutna, kao i na rastuće zdravstvene potrebe stanovništva, neophodno je kontinuirano ulaganje u sestrinsku profesiju. To podrazumijeva poboljšanje položaja i uslova rada, bolje obrazovanje, nova radna mjesta, snažnije sestrinske organizacije i lidere u ovoj profesiji i njihovo učešće u planiranju zdravstvenih politika.
Iako su za to svakako potrebna dodatna finansijska ulaganja, ona će se vratiti kroz poboljšano zdravlje stanovništva i jaču ekonomiju. Ako već do sada nije bilo potpuno jasno da je potrebno odati priznanje i dodatno osnažiti ovu profesiju, Kovid-19 pandemija je to nesumnjivo potvrdila.
Frontal
