Istorijska demografska katastrofa
Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991., kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika. U desetljećima prije te godine broj stanovnika je rastao: 1981. je u Hrvatskoj bilo 4.601.469 stanovnika, 1961. godine 4.159.696, 1953. godine 3.936.022, 1948. godine 3.779.858, a 1931. godine 3.430.270 stanovnika.
Od popisa stanovništva 1948. Hrvatska nije zabilježila ovoliko nizak broj. Od 1991. je izgubila 895.736 stanovnika, skoro cijeli Zagreb. U zadnjih deset godina, tj. od prošlog popisa stanovništva, koji je održan 2011., izgubljeno je 396.360 stanovnika, gotovo 10%.
Pravi broj je vjerovatno i manji
Realno je taj broj još i manji jer su mnogi popisani, iako većinu godine rade u inostranstvu, a neki su se, moguće, i sasvim odselili, a svejedno su ih porodice popisale u Hrvatskoj. Svi dijelovi Hrvatske su gubili stanovnike, najviše Slavonija.
Nema županije u Hrvatskoj koja je zabilježila rast stanovništva. Vukovarsko-srijemska je izgubila skoro svakog petog stanovnika (više od 19%), Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska 17.53%, a najmanji pad je bio u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Zadarskoj.
Osim masovnog iseljavanja, tim rezultatima je kumovao jako nizak broj rođenih godišnje uz sve veći broj umrlih. 2020. je rođeno tek 35.987 djece, a umrle su 57.023 osobe, čime se samo te godine broj stanovnika u Hrvatskoj smanjio za 21.036, praktički jedan manji grad.
Od popisa stanovništva je neto migracijski saldo negativnih 111.922 ljudi, što znači da se u zadnjih 10 godina iz Hrvatske iselilo toliko ljudi više nego što se uselilo.
Analiza problema tek počinje
Ovih dana će se intenzivno raspravljati o uzrocima ovolikog pada. Ali činjenica je neosporna: Hrvatska još od kraja 2. svjetskog rata nije imala ovoliko malo stanovnika.
Iako je jasno da se nalazi u demografskoj fazi koju karakteriše nizak prirodni priraštaj, kao cijeli razvijeni svijet, ovako loše stanje nije rezultat samo toga. Ogromno iseljavanje i uopšteno pad broja stanovnika kočnica su i privrednog razvoja.
Izvor: index.hr
