Podaci za Evropu kažu da se stopa napada na operativne tehnologije (OT) računara na
kojima je blokiran zlonamjerni softver kretala od 6,66% u Luksemburgu, 30,9% u
Bosni i Hercegovini, i čak 35,3 % u Srbiji.
Izvještaj o industrijskoj sajber sigurnosti za prvi kvartal 2023. godine.
Dvije balkanske
zemlje, Bosna i Hercegovina i Srbija, i ranije su bile među top 10 zemalja koje
su napadnute putem mejlova sa 16,7% napadnutih OT računara.
Tradicionalna
metoda slanja zlonamjernog softvera putem phishing emaila postala je manje
efikasna, što već tjera napadače da koriste alternative strategije kako bi
izbjegli detekciju. Ove strategije uključuju enkripciju priloga ili pružanje korisnicima phishing linkova koji onda dostavljaju zlonamjerni softver.
„Ne
treba da potcjenjujemo rizike koje predstavljaju napadi sa kojima se suočava
industrijski sektor u BiH. Kako lokalne organizacije nastavljaju da
digitalizuju svoje poslovanje i oslanjaju se na međusobno povezane sisteme,
stvaraju se i pretpostavke za uspješni napad na kritičnu infrastrukturu, koji
može nanijeti ozbiljnu štetu. Sve to ukazuje na potrebu unapređenja sajber sigurnosti
u svrhu zaštite industrijske infrastrukture od sadašnjih i budućih prijetnji“,
rekao je Milan Kojić, Channel Manager kompanije Kaspersky za Zapadni Balkan.
Po
Izvještaju za prvi kvartal 2023. godine, Zapadna
Evropa je najmanje pogođena napadima na OT računare i rangirana je kao 14.
od ukupno 14 regiona u svijetu po postotku OT računara na kojima su otkrivene
zlonamjerne aktivnosti. Najznačajniji porast postotka napadnutih OT računara u
odnosu na vrijednosti prethodnog kvartala zabilježeni su u Ujedinjenom
Kraljevstvu (+2,5 postotnih poena), Albaniji (+2,4) i Belgiji (+2,3 postotna
poena).
Po
geografskim geografskim regionima, Bliski Istok ostaje onaj koji je najčešće pogođen
napadima rensomvera (zlonamjernog softvera koji uzrokuje krađu, gubitak ili
curenje osjetljivih korporativnih ili tehnoloških informacija za koje se
kompanija potom ucjenjuje i traži joj se otkup). Nalazi se na trećem mjestu u najviše
rangiranim regionima po procentu ICS (Institut za Certificiranje Sistema)
računara, na kojima su blokirani zlonamjerni prilozi emaila i phising linkovi. Ukratko,
Bliski istok, Afrika, Azija i Latinska Amerika u vrhu su rang liste regiona sa
većinom OT računara ugroženih korištenjem prenosivih uređaja.
Smanjena
kripto-miniranja
Na kraju, u prvom
kvartalu 2023. godine, svi evropski regioni su zabilježili smanjenje napada
kripto-minera što može da bude rezultat efikasnosti zabrane pristupa internet
resursima. Zabranom preuzimanja, povezivanja sa serverima i ažuriranja i
zabranom pristupa pomaže se u smanjenju prijetnje od napada kripto-miniranja. Podsjećanja
radi, od početka 2022. godine, Kaspersky proizvodi su detektovali i spriječili
skoro 200.000 pokušaja krađe fišingom digitalnih valuta i korisničkih naloga za
pristup novčanicima.
Ovaj
izvještaj o industrijskoj sajber sigurnosti se zasniva na analizi statističkih
podataka prikupljenih putem Kaspersky Security Network (KSN), distribuirane
antivirusne mreže. Podaci su dobijeni od korisnika koji su dali pristanak da se
podaci anonimno prenesu s njihovih računara i obrade. Ove informacije ne samo
da pomažu za analizu prijetnji, nego su i neophodne za otkrivanje novih,
uključujući ciljane napade i napredne uporne prijetnje (APT – advanced
persistent threat).
O kompaniji Kaspersky
Kaspersky je globalna kompanija
za sajber sigurnost i digitalnu privatnost osnovana 1997. godine. Duboka
poslovna inteligencija o prijetnjama i sigurnosna ekspertiza kontinuirano se
transformišu u inovativna sigurnosna rješenja i usluge za zaštitu poslovanja,
kritične infrastrukture, vlada i potrošača širom svijeta. Sveobuhvatni
sigurnosni portfolio kompanije uključuje vodeću zaštitu krajnjih tačaka i niz
specijalizovanih sigurnosnih rješenja i usluga za borbu protiv sofistifikovanih
i digitalnih prijetnji koje se razvijaju. Više od 400 miliona korisnika
zaštićeno je Kaspersky tehnologijama i pomaže u zaštiti najvažnijih resursa
svojih 240.000 korporativnih klijenata. Više informacija je dostupno na: www.kaspersky.com.
Frontal
