Šta je rekla Bijela kuća

Prethodna
administracija je optužena za bacanje para na bespotrebne stvari.
Predsjednik Trump je rekao da mu Elon Musk pomaže u otkrivanju rasipnog
trošenja državnog novca, uključujući „8 miliona dolara za pravljenje
miševa transrodnima.“

Nije
sasvim jasno na šta je Trump tačno mislio, ali izgleda da se referisao
na saslušanje iz februara 2025. pododbora kojim je predsjedavala
republikanska zastupnica Nancy Mace iz Južne Karoline. Saslušanje je
nosilo naslov „Transrodni laboratorijski pacovi i otrovani psići: Nadzor
nad trošenjem poreznog novca na okrutnost prema životinjama.“ U uvodnom
govoru, Mace se pozvala na prošlogodišnji izvještaj organizacije White
Coat Waste Project, čiji je cilj sprečavanje finansiranja testiranja na
životinjama iz budžeta. Izveštaj je naveo da je više od 10 miliona
dolara poreznih obveznika „bačeno na stvaranje transrodnih miševa,
pacova i majmuna u univerzitetskim laboratorijama.“

Ovdje treba
zastati i reći da je iznos od 8 miliona dolara u ovim stvarima smiješan.
No također i istraživanja za koja ljudi izvan branše ne mogu tako lako
vidjeti svrhu, često daju jako važne rezultate i imaju svrhu.
Proučavanje tamo nekakvih prabakterija arhea i načina na koje se one
štite od virusa izrodilo je CRISPR tehnologiju. Postoji još mnogo
istraživanja koja se čine bezvezna, beskorisna i suluda poput rakova koji trče na pokretnoj traci ili koka na kokainu.

O čemu se radi u na ovim uvidima iz Bijele kuće?

Transgender miševi kao woke propagandni element

Istraživanja
su rađena na transgenetičkim miševima, genetički modificiranim tako da
bolje odražavaju ljudsku fiziologiju kao model-organizmi. Ove miševe
nekad zovemo humaniziranim miševima, jer su u njih ubačeni ljudski geni i
služe kao model-organizmi, često za proučavanje funkcije i regulacije
gena, raka i djelovanja lijekova. Inače, nisu nimalo jeftini, tako da je
bolje da vam ne propadne eksperiment. Također ubacivanje ljudskih gena
nije jedini način stvaranja GMO miševa – neki geni se mogu isključiti
(knock out) bez prenošenja novih gena tj. bez stvaranja transgenetičkog
organizma.

Šta kaže nauka? Trans –  trans šta? Transrodno i transgenetički

Iran-Irak, melanin-melatonin, trangeder-trangenetički miševi. Slično zvuči, ali nije isto.

Transgender

Pojam transgender
(transrodna osoba) označava osobu čiji rodni identitet ili izražavanje
roda nije u skladu sa polom koji im je pripisan pri rođenju. Transrodne
osobe mogu, ali ne moraju, prolaziti kroz medicinske ili socijalne
tranzicije kako bi uskladile svoj rodni identitet sa svojim tijelom i
načinom na koji ih društvo percipira.

Transgenic (transgenetički)

Pojam transgenic (transgenetički, nikako transgenetski, to bi bilo nepravilno) odnosi se na organizme kojima su ubačeni geni iz druge vrste pomoću genetičkog inženjeringa. Ovi geni se nazivaju transgeni i omogućavaju organizmu da izražava određene osobine koje inače ne bi imao.

Primjeri transgenetičkih organizama uključuju:

  • Transgenetičke biljke (npr. soja otporna na herbicide ili riža sa dodatnim vitaminima – zlatna riža sa vitaminom A)
  • Transgenetičke životinje (npr. miševi sa ljudskim genima za medicinska istraživanja)

Dakle, transgender se odnosi na rodni identitet kod ljudi, dok transgenic označava organizme koji su genetički modifikovani ubacivanjem gena iz drugih vrsta.

 

O kakvim je istraživanjima NIH riječ?

No
da li su ovi transgenetički miševi korišteni za neka istraživanja
vezana za promjenu spola i uopšte rod? Da li su miševi učestvovali u
mrskim rodnim studijama?

Nacionalni institut za rak dodijelio je 299.940 dolara jednom projektu 2023.
godine za poređenje stope raka dojke kod ženki miševa i onih koje su
primale terapiju testosteronom. Regulacija hormona u razvoju dojki
slična je kod miševa i ljudi, a istraživanje omogućava brže rezultate
nego dugoročne studije na ljudima.

Nacionalni
institut za alergije i infektivne bolesti dodijelio je ukupno 455.120
dolara za dva projekta u fiskalnim godinama 2023. i 2024. kako bi
ispitali razlike u djelovanju HIV vakcine
kod miševa koji su primali hormonsku terapiju suprotnog pola. Cilj
istraživanja je razvoj HIV vakcine koja će biti što efikasnija uz
minimalne nuspojave. Ovi miševi na hormonskoj terapiji su možda najbliže
nečemu što bismo nazvali transgender miševi.

Od istraživanja
navedenih u saopštenju, najveći iznos, od nešto malo više od $3 miliona
išao je na istraživanje astme, odnosno razlika u simptomima astme kod
različitih spolova. Ovo istraživanje ispitivalo je kako estrogeni utiču
na upalne mehanizme kod astme i kako se ti efekti razlikuju između
muškaraca i žena. Istraživači koriste mišje modele i ljudske ćelije kako
bi utvrdili ulogu polnih hromosoma i hormona u astmi, uključujući i
uticaj terapije estrogenom kod trans žena. Poseban fokus je bio na tome
kako estrogeni aktiviraju različite upalne puteve putem estrogenskih
receptora u plućima. Cilj je bio razviti bolje, polno i rodno
prilagođene terapije za liječenje i prevenciju astme kod cis i trans
žena.

U toku 2024. i 2025. trebalo je da se odvija projekat koji
je finansirao NIH u kojem bi se utvrđivale razlike u zacljeivanju rana
kod žena i muškaraca. Negdje oko $ 250 000 vrijedan grant. Ova saznanja
bi mogla jako koristiti vojsci, primjerice. Upravo su istraživanja
spolnih razlika dovela do toga da se utvrdi kako žene bolje podnose
hemoragijski šok od muškaraca, što je na kraju otvorilo put ulasku žena u
vojsku.

Na fektčekiranja koja je uradio CNN (ali i NBC i još neke medijske kuće) iz Bijele kuće je reagovano, citat:

„Gubitnici
iz lažnih vijesti na CNN-u odmah su pokušali provjeriti činjenice, ali
predsjednik Trump je bio u pravu (kao i obično).” 

Ova
rečenica stilom nimalo ne odgovara registru službene komunikacije
političkog aktera bilo koje vlade, odnosno stilu službenog saopštenja.
Nije isključeno da ju je diktirao sam Elon Musk u pauzi između odabira
sljedeće žene – inkubatora za IVF u kojem će odabrati selekcijom ćelija
još jednog muškog nasljednika, bez potrebe za zamornim i energetski
neefikasnim seksom.

Istraživanja
koja na prvi pogled djeluju neobično često imaju ključnu ulogu u
razumijevanju biologije i medicine, poput transgenetičkih miševa koji
pomažu u istraživanju hormonskih terapija, genetike i liječenja
endokrinih poremećaja. Takvi eksperimenti mogu dovesti do važnih otkrića
u liječenju bolesti poput dijabetesa, neplodnosti ili raka. Iako
djeluju kao bespotrebno trošenje novca, dugoročno mogu donijeti
medicinske i naučne inovacije koje poboljšavaju ljudsko zdravlje.

 

Izvor: naukagovori.ba