Leptospiroza: šta je ova zarazna bolest i kako se zaštititi?

To je
izazvalo i pojavu stigmatizacije, nazivanja ove bolesti “dobrinjska
bolest”, potpuno nepotrebno i štetno jer se u trenutnim uslovima
nehigijene i prljavog grada slučajevi mogu javiti i u drugim općinama te
drugim dijelovima zemlje.

U
Sarajevu je veliki problem to što se smeće ne odvozi a upravitelji
haustora ne vrše deratizaciju, dezinsekciju te dezinfekciju kako bi
trebalo. Deratizacije i dezinsekcije su rijetke, a zbog nesavjesnog
odlaganja smeća, naročito otpadaka hrane, čak i u parkovima, dolazi i do
najezde ne samo glodara, nego i žohara. U nekim dijelovima
grada akcije deratizacije i dezinsekcije nisu rađene preko dvije godine.
Tu je i i problem divlje gradnje te kanalizacionih odvoda koji ili ne
postoje ili su neadekvatni te izlijevanja kanalazicije. Sarajevo
nema kanalizaciju, nego koristi rijeku Miljacku kao odvodnu cijev. U
uređenim i neuređenim koritima rijeka obitavaju glodari, a to je već
dokumentovano. Problem koji se desio je odgovornost kako Gradske uprave,
tako i nadležnih kantonalnih institucija, uključujući Javna komunalna
preduzeća i Vladu kantona te općina. Smeće je rasuto pored kanti i
kontejnera, hrana se baca posvuda, smeće se ne odvozi redovno.

Čini
se da je uprkos intenzivnom izvještavanju o slučajevima leptospiroze
ipak građanima još uvijek nedovoljno jasno kako se ova bolest širi i
kako je prepoznati. Zato smo ovdje skupili najvažnije informacije,
prateći i objašnjenja epidemiologa i infektologa.

Leptospiroza je zoonoza, zarazna bolest koju uzrokuju bakterije iz roda Leptospira, njih
oko desetak vrsta, a prenosi se putem ekspreta životinja. Ova bolest
može pogoditi i ljude i životinje, a najčešće se širi putem urina
zaraženih životinja. Glodari – miševi i pacovi nisu jedini vektori ove
bolesti. Ovu bolest ne treba miješati sa mišjom groznicom. Bakterije
mogu preživjeti u kontaminiranoj vodi i zemljištu sedmicama, pa se rizik
od infekcije značajno povećava nakon poplava, obilnih kiša ili uragana.

Kako se prenosi leptospiroza?

Ljudi se mogu zaraziti leptospirozom na nekoliko načina:

Poseban oprez potreban je nakon poplava, jer voda može nositi bakterije iz životinjskog urina, a kontakt s takvom vodom – čak i ako samo hodate kroz nju – može dovesti do infekcije.

Koji su simptomi?

Simptomi leptospiroze mogu biti vrlo različiti i često liče na gripu, što otežava dijagnozu. Uobičajeni simptomi uključuju:

Bolest
se obično razvije 2 do 30 dana nakon izlaganja bakterijama. Kod nekih
ljudi se javlja u dvije faze – prvo blagi simptomi poput groznice, a
zatim, nakon kratkog poboljšanja, ozbiljnije komplikacije poput oštećenja bubrega ili jetre, meningitisa (upale ovojnica mozga), pa čak i smrti.Zbog dugog period inkubacije u nekim slučajevima, vrlo opštih simptoma
slabost i temperature te kratkog perioda poboljšanja, inficirani se
često ne jave na vrijeme ljekaru.

Najteži oblik infekcije je, kako je istakla infektologinja Nada Koluder Ćimić, Weilov sindrom, kada dolazi do žutice, otkazivanja bubrega i jetre.

Kod
životinja ova infekcija također izaziva visoku temperatoru, nemogućnost
mokrenja te oštećenje bubrega i jetre. Zaražene životinje mogu nakon
infekcije dugo vremena u mokraći izlučivati bakteriju.

Kada potražiti pomoć?

Ako
mislite da ste možda bili izloženi leptospirozi – naročito ako ste bili
u kontaktu s poplavnom vodom – važno je odmah posjetiti ljekara. S
obzirom da u sarajevu nije bilo poplava u velikom obimu, osim jakih
oborina, a u maju nije baš sezona gripe, svaki znak pojave vrućice bi
trebalo ozbiljno shvatiti i potražiti medicinsku pomoć.

Rano
liječenje antibioticima kao što su doksiciklin ili penicilin može
spriječiti teže oblike bolesti i skratiti vrijeme oporavka.

Kod težih slučajeva potrebne su bolničke terapije antibioticima koji se daju intravenski (IV).

Kako se zaštititi?

Najbolji
način da spriječite leptospirozu je izbjegavanje kontakta s
potencijalno kontaminiranom vodom, naročito nakon nepogoda. Održavanje
lične higijene i higijene prostora te redovan odvoz smeća kako bi se
smanjio rizik širenja i kontakta sa glodarima, ali i drugim mogućim
vektorima, bi bili jako važni.

Ako
imate kućne ljubimce ili stoku, redovno ih vakcinišite protiv
leptospiroze i držite prostore čistima kako biste spriječili prisustvo
glodara.

Pametno bi bilo i dezinficirati đonove obiuće kada dođete s vana.

“Pojava
svake zarazne bolesti nosi svoju opasnost. Mislim da je to nešto što se
ne može izbjeći i zato treba voditi računa o prevenciji i sprječavanju
pojave takvih bolesti. Obaveza institucija koje vode računa o higijeni
grada Sarajeva i smeću trebala bi biti da vode računa, da to uklanjaju i
da očiste kako bi ljudi bili sigurni u kretanju i u normalnom životu”,
kazao je infektolog doktor Bakir Nakaš za Dnevni Avaz.

Prema njegovim riječima i nalazima epidemioloških službi, voda iz slavina je sigurna za korištenje.

Leptospiroza
je ozbiljna, ali preventabilna bolest. Edukacija, zaštitne mjere i brza
reakcija ključ su za očuvanje zdravlja u rizičnim situacijama poput
poplava. Ovo bi trebalo biti upozorenje javnim institucijama,
upraviteljima zgrada, državnim institucijama kako su nam gradovi prljavi
i kako sam zahvaljujući sreći izbjegavamo veće epidemije. Ne zaboravimo
da i žohari, koji se nalaze u parkovima gdje se djeca igraju šire
različite bolesti.

Izvori: 

1. https://www.cdc.gov/leptospirosis/about/index.html#:~:text=Leptospirosis is a disease caused,with contaminated water or soil.
2. https://zzjzks.ba/2025/05/23/leptospiroza/
3. https://climate-adapt.eea.europa.eu/en/observatory/evidence/health-effects/water-and-food-borne-diseases/leptospirosis-factsheet

Izvor: naukagovori.ba