Sa grobnice zloglasnog zapovjednika ustaškog logora Jasenovac, zločinca Vjekoslava Maksa Luburića na gradskom groblju Karkahenteu kod Valensije, moraju se ukloniti ustaški simboli, saopštile su španske vlasti. U odluci se zahtijeva hitno uklanjanje ustaškog amblema i postavljanje panoa koji objašnjavaju genocid u kojem je učestvovao ratni zločinac poznat kao „Mesar“.
U skladu sa važećim zakonima, Vlada Španije ozvaničila je upisivanje nadgrobnog spomenika ustaškog oficira Vjekoslava Maksa Luburića u Katalog simbola i elemenata suprotnih demokratskom sjećanju.
Grob Vjekoslava Luburića
Odluka, kako ističu lokalni mediji, direktno utiče na spomenik koji se nalazi na opštinskom groblju u Karkahenteu kod Valensije, gdje počivaju posmrtni ostaci jednog od najozloglašenijih saradnika nacističkog režima na Balkanu.
Rezolucija, koju je izdao španski Državni sekretarijat za demokratsko pamćenje, nedvosmislena je – fašistički grb i svaki počasni natpis koji doprinosi glorifikaciji ličnosti koje su pripadale tom pokretu moraju biti odmah uklonjeni.
Obavezujući izvještaj naglašava da prisustvo tog spomenika u javnom prostoru predstavlja „uzdizanje fašizma“ koje je nespojivo sa demokratskim vrijednostima i obavezom da se žrtvama obezbijedi reparacija.
Pseudonim užasa
Vjekoslav Luburić, poznat pod jezivim pseudonimom „Mesar“, bio je jedan od važnijih šrafova u ustaškom marionetskom režimu Nezavisne Države Hrvatske.
Luburić je bio na čelu sistema koncentracionih logora NDH, a posebno logora Jasenovac.
Na tom području, masovno nasilje odnijelo je živote, prema nekim procjenama, stotine hiljada ljudi, uključujući Srbe, Jevreje, Rome i komunističke disidente.
Portal Notisijas Sijudadanas ukazuje na to da je Luburićev spomenik u Karkahenteu, podignut 1976. godine na istaknutom mjestu unutar groblja, decenijama služio kao simbol nekažnjivosti, održavajući simboliku koja veliča i počinioca i kolaboracionistički režim kojem je služio.
Od ratnog zločinca do stanovnika Karkahentea
Luburićeva priča u Španiji odražava politiku azila diktature Fransiska Franka, koja je omogućila utočište evropskim fašistima nakon poraza sila Osovine.
Po završetku Drugog svjetskog rata, Luburić se nastanio u gradiću kod Valensije pod lažnim imenom, gdje je uspio da se integriše i vodi „normalan život“ pod zaštitom struktura Frankovog režima.
Luburić je u svom domu u Karkahenteu 1969. godine, navodno ubio agenta jugoslovenske tajne službe (UDBA). Međutim, njegova sahrana i kasnija izgradnja mauzoleja 1976. godine ovekovečili su narativ o časti koji aktuelni Zakon o demokratskom sjećanju nastoji da ispravi.
Reinterpretacija i sankcije
Intervencija španskih vlasti nije ograničena samo na uklanjanje fašističkih simbola. Rezolucija nalaže „reinterpretaciju“ prostora koji, između ostalog, podrazumijeva opis Luburićevih zločina.
Panoi koji će biti postavljeni moraju pružiti „rigorozan i istinit“ istorijski kontekst, uključujući eksplicitne reference na zločine Luburića, genocid u Jasenovcu i njegovo skrivanje u Španiji.
Kako se navodi, centralna vlada je već proslijedila tu naredbu nadležnim regionalnim i lokalnim vlastima da je sprovedu.
Lokalni mediji ističu da nepostupanje po naredbi povlači sankcije.
Izvor: RTS

