Aškraba rekao je sinoć na promociji da je ovom knjigom
pokušao da na originalan način zaviri duboko u srpsku istoriju i na pojmovima i
istorijskim činjenicama objasni da nije sve tako kao što je dosad u školama
učeno i izučavano.
"Na osnovu pojmova riječi i naziva dokazujem da je
srpski jezik u jednom periodu bio službeni svjetski jezik, da Srbi nisu
doselili u velikoj seobi Slovena, već da je to narod koji je vijekovima živio
na ovim i širim prostorima i da je osnova mnogih evropskih jezika, pa i
latinskog", rekao je Aškraba.
Govoreći o nepravilnoj upotrebi u značenju mnogih riječi u
srpskom jeziku, Aškraba je kao primjer naveo riječ seljak, koja označava
čovjeka sa sela, a pravilno je reći seljanin.
"Za građane se zna da su bili stanovnici starih srpskih
gradova, a ova riječ i danas se nepravilno upotrebljava u svakodnevnoj
komunikciji", naveo je Aškraba.
Riječ guslar, kaže Aškraba, označava majstora koji pravi
gusle, a pravilno je za njega reći da je guslač.
Profesor Boris
Cicović rekao je da Aškraba spoznajno i hrabro iznosi istinu o prošlosti i
srpskom narodu u svih 11 knjiga, ocjenjujući da je knjiga "Istina" u
tome najuspješnija.
"Ovaj svestrani, samostalni, samosvjesni, slobodarski
istraživač upućuje nas na iznalaženje istina o svemu, a posebno o istoriji
srpskog naroda", istakao je Cicović.
Predstavljanje knjige Aškrabe organizovala je
Spomen-biblioteka "Ivo Andrić".
(Srna/Frontal)
