On navodi da nestancima doprinose i sociopatološke pojave,
kao što su opijanja, upotreba droga, trgovina ljudima, dezorganizacija
porodica…
Razloge zbog kojih ljudi sve više netragom nestaju Milić
povezuje sa narušenom materijalnom situacijom zajednica, brojnih porodica i
pojedinaca.
Kod osoba koje su nestale, a bile su neupadljive u društvu,
prema riječima Milića, prisutni su poremećaji svijesti, odnosa prema bližnjima,
tendencija depresiji… Te pojave ni bližnji nisu znali primijetiti.
"Dosadašnja praksa potraga, istraga i profiliranja
nestalih osoba i drugih aktera upućuje na različite psihosocijalne profile i
razloge nestanka“, rekao je Srni Milić, profesor forenzičke psihologije.
Direktor Psihijatrijske klinike sa Sokoca Radica Ćeranić
takođe ukazuje na porast psihijatrijskih oboljenja.
U ovoj zdravstvenoj ustanovi trenutno se liječi 150 lica,
ali taj broj često oscilira zbog priliva pacijenata.
Ćeranićeva je u izjavi Srni istakla najčešće patologije zbog
kojih pacijente hospitalizuju u ovoj psihijatrijskoj ustanovi.
To su šizofrenija, nova psihotična stanja /prvo liječenje/,
posttraumatski stresni poremećaj /PTSP/, posljedice ratnih dejstava, posljedice
stresogenih događaja u ratu i socijalna patologija, koja je aktuelna uz druge
psihijatrijske poremećaje.
Prema riječima Ćeranićeve, akutna psihijatrija pacijenta
zadržava na liječenju dvadesetak dana, a hronična duže.
Ona ističe da ima pacijenata koji duži period imaju stabilnu
medicinsku remisiju uz redovan psihijatrijski nadzor i kontrolu, kao i onih
koji imaju češća pogoršanja, a samim tim i češće hospitalizacije.
Veći je broj uzroka zbog kojih nestaju djeca i odrasli
ljudi, ali da je ova pojava učestala govore sve brojniji novinarski izvještaji.
Stručnjaci navode da neke osobe nestaju zbog promjene
identiteta ili mjesta življenja, skrivaju se od dugovanja, odgovornosti…
Često su to avanturisti, prevaranti koji se, lažno predstavljajući,
"udome" kod lakovjernih partnera, materijalno ih iscrpe i nestaju.
Nestaju duševno oboljeli, neki zbog suicidnih namjera, starije
osobe zbog senilnosti. Među nestalima često budu i žrtve trgovine ljudima –
radi prosjačenja, prostituisanja, radnog ili seksualnog iskorištavanja, te
novčanih ucjena.
Bježanje djece i tinejdžera od škole i kuće, prema mišljenju
stručnjaka, treba da alarmira institucije poput Ministarstava prosvjete,
porodice, sporta, zdravlja i socijalne zaštite.
Na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske
može se vidjeti ko su nestala lica za kojima se traga, kao i kada i gdje su
nestali.
(Srna/Frontal)
