U periodu 2008-2013.godina budžet za plate
i naknade zaposlenima u dvorani „Borik“ porastao je sa
875.050 KM (2008. godina) na 1.285.000 KM (2013. godina) što predstavlja
povećanje za 409.950 KM ili skoro 47%!.
Takođe, ukupna sredstva za dvoranu Borik koja
se isplaćuju iz budžeta Grada porasla su u ovom periodu, 2008. godine ukupna izdvajanja
za dvoranu Borik iznosila su 1.554.500 KM, dok u 2013. godini ukupna izdvajanja
iznose 1.867.700 KM,
prema nacrtima budžeta grada preuzetih sa zvaničnog sajta.
„Broj zaposlenih
radnika u 2008. godini iznosio je 53, a u 2013. godini trenutno su 64 zaposlena.
Povećanje broja izvršilaca je izvršeno u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji
i sistematizaciji radnih mjesta, koji je kao takav usvojen od strane Osnivača (Grad
Banja Luka), a koji je proistekao iz povećanog obima posla (broj klubova korisnika
kroz javni interes), kao i otvaranjem osmostazne kuglane (2010. godine) koja nam
je data na korištenje nakon Svjetskog prvenstva u kuglanju. Tako uvećan broj izvršilaca
za posljedicu ima i povećanje ukupnog iznosa ličnih primanja, dok pojedinačno posmatrano
npr. u 2013. godini našim zaposlenima je došlo do smanjenja plata za 10%, dok je
taj postotak kod drugih budžetskih korisnika 5-6%. U posmatranom periodu imali smo
prosječne neto plate ispod republičkog prosjeka (2008. godine 707,00 KM, 2009. godine
680,80 KM, 2010. godine 745,00 KM, u 2011. godini je iznosila 808,00 KM, a u
2012. godini 810,00 KM). U okviru ovog broja radnika imamo zaposlene i invalide,
supruge poginulih boraca i ostale socijalne kategorije. U 2010. i 2011. godini nismo
imali sredstava za isplatu regresa na ime korištenja godišnjih odmora pa je na osnovu
Rješenja Inspekcije rada izvršeno u 2012. proširenje budžeta za pomenute namjene
u iznosu 90.000,00 KM“, istakao je Manojla Zrnić, direktor JUSC Borik.
On dodaje
da su naknade članova menadžmenta i zaposlenih u skladu sa pomenutim
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i
Pravilnikom o platama. „Ako bismo dokumentovali ono što Vi u ovom dijelu
tražite bilo bi neophodno mnogo vremena i truda da bi se pripremile kopije
primanja za taj period, a budući da svakog mjeseca izvještaj o primanjima
zaposlenih šaljemo u nadležno Odjeljenje u Gradu Banju Luku kao i Zavodu za
statistiku RS, smatramo dalje dokazivanje suvišnim“, dodao je Zrnić.
Treba dodati
i da je rebalansom budžeta za 2008. godinu grad utrošio 600.000 KM za nabavku
spomenute kuglane.
U ovom
šestogodišnjem periodu ukupan
budžet Grada je smanjen. Ukupni
prihodi Banja Luke 2008. godine iznosili su
163.009.000 KM, dok tekuće, 2013. godine su planirana u iznosu od 145.030.000
KM, ali od čega 17.375.000 KM iznose zapravo zaduživanja Grada u ovoj godini, što
znači da bez njih, procjenjeni
prihodi za ovu godinu iznose 127.655.000 KM (za pola godine biće jasnije da li će
prihodi biti i ovoliki, što je veoma upitno s obzirom na činjenicu da se oporavak
domaće privrede ne nazire, naprotiv).
Još jedan parametar je veoma važan. Naime, 2008. godine Grad je inkasirao
u svoj budžet 550.000 KM od prihoda Sportske dvorane Borik, dok je za 2013.
godinu predviđeno da će po istom osnovu Grad prihodovati svega 330.000KM, što
je za 220.000 KM manje nego 2008. godine, koliko stoji u nacrtu budžeta dostupnog na zvaničnom sajtu Banja Luke pod stavkom Prihodi od pružanja javnih usluga JU SC Borik, dok Zrnić
tvrdi da su planirani vlastiti prihodi za ovu godinu u visini od 502.500,00 KM.
Kako pojašnjava direktor SC Borik, prelaskom na
budžetski sistem poslovanja 2008. godine, Grad Banja Luka određuje svojim
Programom finansiranja sporta i fizičke kulture broj termina za treninge i
utakmice koji klubovi koriste bez naknade, ostatak slobodnih termina se koristi
za sticanje vlastitog prihoda. Pored toga Grad Banja Luka, takođe, svojim
Kalendarima sportskih i kulturnih manifestacija planira održavanje istih u
našim objektima.
“U
posmatranom periodu je odnos zauzetosti prostora i vremena kroz javni interes i
korištenje za sticanje vlastitog prihoda bio oko 80% u korist javnog interesa i
sa tendenciom da se više prostora oslobodi za sticanje vlastitog prihoda.
Svjetska ekonomska kriza imala je i ima uticaj na sve sfere, pa i na sticanje
našeg vlastitog prihoda”, ističe Zrnić.
Rast izdvajanja za JU SC Borik
Pogledajmo sad kako su rasla izdvajanja
za dvoranu „Borik“ u odnosnom periodu.
Kako je već rečeno,
2008. godine na naknade zaposlenih u dvorani „Borik“
građani Banje Luke izdvajali su ukupno 875.050. KM. Te godine dvorana Borik je potrošila i
170.300 KM za „nabavku materijala“. Kako su nam istakli u menadžentu unutar ovog
iznosa nalazi se prije svega nabavna vrijednost robe u ugostiteljstvu, zatim
materijal za zaštitu na radu, hemijski materijal za čišćenje tri objekta koja
su dotrajala (SD „Borik“ sa restoranom 4.700,00m², SD Obilićevo 3.500,00 m² i
osmostaznakuglana površine 738,55 m²), kancelarijski materijal, te stručni
časopisi i sl. Iste
godine dvorana Borik potrošila je i 42.700 KM za „pomoć pojedincima“.
„Poznavaoci kontnog okvira za budžetske korisnike znaju
da se na poziciji „pomoći pojedincima“ evidentiraju (i mi tako postupamo),
između ostalog, i nagrade osvojene na turniru u malom fudbalu koji je naša
tradicionalna manifestacija. Kako su na istom učesnici neformalnih grupa
građana (igrača), koji, dakle, ne nastupaju u ime nekog kluba koji je pravno
lice, i isplata nagrada ide na tekući račun vođe ekipe i kao takva se
evidentira na ovom kontu, jer nema propisanog drugog načina. Visina novčanih
nagrada se po godinama razlikuje zavisno od broja učesnika i sl. Prema tome,
pomoći pojedincima u pravom smislu tih riječi nije bilo, niti se sredstva za to
planiraju našim budžetskim zahtjevom”, pojašnjava Zrnić za Frontal ovu
budžetsku stavku. Ukupan
budžet dvorane Borik 2008.
godine iznosio je 1.524.500 KM.
Naredne
2009. godine budžet za plate
i naknade zaposlenih povećan je na
980.000 KM. I te godine dvorana Borik „pomaže pojedincima“ u čiju svrhu je potrošeno
mnogo manje, 3.000 KM.
2009. godine
dvorana „Borik“ je trošila 140.000
KM na nabavku materijala i 45.000
KM na troškove tekućeg održavanja, kao i 29.500 KM
za „nabavku opreme“,
prema rebalansu budžeta Grada iz 2009. godine.
Ukupna izdvajanja za dvoranu 2009. godine iznosila su 1.353.750 KM
nakon rebalansa, dok su u prvobitnom planu budžeta ona bila 1.737.500
KM.
2010. godina donosi pad ukupnih
budžetskih prihoda na 131.818.350 KM. Ta činjenica prouzrokovala je i smanjenje budžeta za naknade
zaposlenima u dvorani Borik na 732.600 KM iako su te godine procentualno više
smanjena izdvajanja za obrazovanje, pomoć socijalno ugroženim kategorijama stanovništva,
stipendije, pomoć porodicama sa više djece i osobama sa invaliditetom. Takođe, ukupni
prihodi Grada takođe su procentualno bili manji te godine u odnosu na prethodnu.
Sljedeće, 2011. godine prihodi Grada ostaju
na istom nivou, 131.099.000 KM. Međutim, budžet za naknade
zaposlenima u dvorani Borik raste, i to sa 732.600 KM iz 2010. godine na 886.708. KM u
2011. godini, odnosno prema Zrnićevim riječima, povećava se broj
zaposlenih. S
druge strane, 2010. godine dvorana Borik prihodovala je
480.000 KM, dok je u
gradski budžet 2011. godine donijela 130.000 KM manje, tačnije 350.000
KM, što je pad za 27% za godinu dana!
Zanimljivo, 2011. godine
menadžment dvorane Borik, koji inače predlaže svake godine gradskim vlastima budžet
nije predvidio rashode za „nabavku materijala“ (podsjetimo, 2008. i
2009. godine
za tu namjenu izdvajano je preko
100.000 KM),
i tek 4.000 KM je bilo predviđeno za nabavku postrojenja i opreme.
Iako do povećanja ukupnih prihoda Grada
ne dolazi niti u 2012.godini budžet za naknade
zaposlenih u dvorani Borik nastavlja da raste, i to na 1.200.000 KM,
odnosno za cijelih 313.292 KM.
S druge strane, u istom periodu ponovo
dolazi do smanjenja prihoda same dvorane Borik, koji u 2012. iznose 265.000 KM,
što je opet za 85.000 KM ili 24% manje nego prethodne, 2011. godine.
Dvorana Borik niti 2012. godine nije
ulagala u održavanje same dvorane, niti je bilo investiranja u istu.
Direktor JU SC Borik, Manojla Zrnić ističe da je unazad par godina njihovim planskim aktivnostima traženo da se
pristupi rekonstrukciji i sanaciji objekata za šta se ukazala mogućnost u 2012.
odnosno 2013. godini, i u vezi sa tim Grad Banja Luka je obezbijedio sredstva i
proveo tendersku proceduru za iste, tako da, prema njemu, sredstva nisu i neće biti
raspoloživa JU SC Borik nego isključivo Osnivaču. “U vezi sa tim logično je da samo minimum
sredstava dajemo na investiciono i tekuće održavanje jer slijede rekonstrukcija
i sanacija”, kaže Zrnić.
Ove godine
gradske vlasti su odlučile da
se dodatno zaduže,
odnosno da dodatno kreditno opterete građane
Banje Luke tako što su
uzeli kredit od milion KM (1.000.000 KM) da bi
se izvršila rekonstrukcija dvorane Borik.
I tekuće godine je nastavljen trend povećanja budžeta za naknade zaposlenima u dvorani Borik na 1.285.000 KM (još novozaposlenih),
što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za 85.000 KM ili 7%. Međutim, ove
godine se očekuje nastavak pada prihoda Grada, sa 131 na oko 119 miliona KM i predviđen je nastavak
budžetskih restrikcija za socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Kako je već istaknuto,
u odnosu na 2008. godinu budžet za naknade
menadžmentu i zaposlenima u dvorani Borik povećan je ukupno
za 47%, dok je došlo do enormnog smanjenja budžetskih prihoda, zaposlenih u administraciji
a pogotovo privredi, povećanja nezaposlenosti u Banja Luci i pogoršanja položaja
socijalno ugroženih kategorija. I 2013. godine za
nabavku postrojenja i robe predviđeno je tek 2.000 KM, ali zato „ostali nepomenuti
rashodi“ iznose ove godine 65.000 KM.
Neobično, ali kako saznajemo od Zrnića, pod „ostalim
nepomenutim rashodima“ se podrazumijevaju primanja članova Upravnog odbora (pet
članova po 300,00 KM mjesečno – neto), seminari za održavanje licenci, naknade po
osnovu ugovora o povremenim i privremenim sposlovima, vodoprivredne naknade i sl.
Evidentno
je da je iz godine u godinu rastao budžet za naknade zaposlenima, koji je po
riječima Zrnića uslovljen povećanjem broja zaposlenih, a zbog, kako je
takođe navedeno, povećanja obima posla, dok sa druge strane sve to zajedno nije
dovelo do povećanja prihoda od SD Borik u gradsku kasu. Izgleda da se javni
interes pri utvrđivanju rasporeda korištenja dvorane, koji je spomenuo Zrnić,
toliko štetno odrazio na poslovanje dvorane da ni osmostazna kuglana, kao ni
ostali objekti ne mogu da nadoknade njegov uticaj. Jasno je i da su odlukama
menadženta izostali troškovi sanacija, jer po logici zašto trošiti budžet
predviđen za rad SC Borik na to, kada će osnivač već naći sredstva za
rekonstrukciju. A milionsko zaduženje će na leđa Banjalučana. I tako u krug
javni interes sam sebe je ipak naplatio.
|
Članovi menadžmenta JU SC Borik: Upravni odbor |
(Frontal)
