Tokom naše posjete rekli
su nam da u ovom trenutku Ratku kasni plata dva mjeseca, da su iscrpili gotovo
sve svoje zalihe, te da ni sami ne znaju kako će novonastale prepreke
savladati. A troškova je mnogo. Pored hrane, odjeće, obuće tu je i kredit koji
su svojevremeno uzeli kako bi kuću uredili. Ni ta kreditna sredstva nisu bila
dovoljna za potpuno uređenje doma, pa se u nedostatku izolacije vlaga uselila u
gotovo svaki ćošak Rakovića kuće. Kažu toliko puta su im obećavali sa raznih
strana pomoć za proširenje i saniranje postojećeg objekta, da danas više nikome
ni ne vjeruju. „Obećanje, ludom radovanje“, dodaje Marijana.
Od grada
Banja Luke do sada su dobijali jednokratnu pomoć, kao i od drugih institucija
ali majka Ratković dodaje „da nemaš
ljudi u tim institucijama koji hoće da ti pomognu ti ne bi do toga došao. I od Centra
za socijalni rad i od ministarstva i Javnog fonda za dječiju zaštitu… i
uvijek moraš imati neku urgenciju da bi ti neko nešto dao“.
Dodaje i
da razumije i gradsku vlast, te da su im oni uvijek u skladu sa svojim
mogućnostima izlazili u susret, pa su im nakon što podnesu molbu davali
godišnje pomoć od 500 do 1000 KM.
I te pare
odu na pripremu djece za novu školsku godinu. „Najteži je početak školske
godine, tad se ne možete oporaviti do kraja drugog školskog polugodišta. Tad se
uvučeš u dugove da ne možeš se preko zime izvući. Nije da sad mi nešto puno smo
dugovali. Ali jednostavno neko te razumije, neko ne. Ja sam bila u situaciji da
mi kažu pa šta me briga što imaš toliko djece, što mene jako nervira“, kaže
Marijana Ratković i dodaje da „kad bi znala sad na primjer da primam mjesečno
200 maraka, joj meni super 200 maraka.“
Mnogo
toga, u nedostatku novca, je njihovoj djeci uskraćeno. Najstariji sin Đorđe bi htio
trenirati karate, pa i mlađi Mihajlo, a kako kad nema para da se plati.
Marijana
kaže da osim navedenog ne primaju više nikakvu pomoć jedino kod upisa u srednju
školu Udruženje 4 plus Banja Luka donira 50 KM da ste član sa četvoro i više
djece, i to je to, knjige i drugo nabavljaju sami.
A njih je osmero školaraca. Međutim, i pored svega ,
ne vole da se žale, kažu ima mnogo težih slučajeva od njih i dodaju da će
nekako preživjeti.
Budžetska izdvajanja za porodice sa četvoro i više
djece
U Udruženju porodica sa četvoro i više djece Banja
Luka registrovano je 500 porodica, a predsjednik Udruženja, Jovan
Radovanović navodi da ima i još
porodica koje se nisu učlanile, a takođe ima porodica koje su starije i nisu
njihovi aktivni članovi.
Na ovaj broj porodica grad godišnje prosječno izdvaja oko 26.000 KM, jedan dio kroz direktne dozanke
pojedincima, a drugi dio preko organizacija koje se bave zaštitom
socijalnog položaja porodica sa četvero i više djece.
„Ne mogu sad reći precizno za prethodni period koliku
smo podršku imali, od 2009. godine imamo
svoju stavku podrška radu kancelarije i aktivnostima koja je te godine bila
20.000 KM, a 2010. godine je smanjena na 15.000 KM", kaže Radovanović.
Od 2008. godine pa do danas, odnosno zaključno s
ovogodišnjim budžetom, Grad Banja Luka ukupno je izdvojio 90.000 KM za pomoć
porodicama sa četvero i više djece. Ova sredstva direktno su plasirana samim
tim porodicama, dok je još 70.000 KM upućeno organizacijam, sa iznosom
za pojedinačne dozanke to je ukupno 160.000 KM , što pokazuje da Grad godišnje u
prosjeku izdvaja 26.667 KM za brigu o višečlanim porodicama.
Na primjeru Frontalovih ranijih pisanja vidjeli smo da
je npr. kod trošenja budžetskih sredstava za Sportsku dvoranu „Borik“, budžet
za naknade zaposlenih i menadžmenta u periodu 2008-2013. porastao za 47%,
uprkos ekonomskoj krizi. Sa druge strane, izdvajanja za porodice sa četvero i više
djece nisu rasla, a u nekim godinama su bila i potpuno izostavljena, kao što je
to bio slučaj sa budžetom iz 2008. godine ili sa budžetom iz 2010. godine kad
je za ovu namjenu izdvojeno 10.000 KM.
I kada ovih prosječnih 26.667 KM podijelimo sa 12 mjeseci godišnje dođemo da toga
da Grad mjesečno izdvaja 2.222 KM kako bi pomogao tim porodicama. Ukoliko jedna
porodica ima više od četvero djece, recimo petero, ona sama sa ovim iznosom ne može
pokriti troškove jednomjesečne sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu koja je u februaru 2013. godine na
nivou Republike Srpske iznosila 1.860,50 KM, kako su to ove sedmice istakli u Savezu sindikata RS. U Banja Luci, kao najskupljem gradu u Srpskoj, realno
je pretpostaviti da je taj iznos i veći.
Vratimo se ponovo primjeru dvorane „Borik“. Budžetska
izdvajanja za naknade zaposlenih u SD „Borika“ ove godine su na svom
istorijskom maksimumu i iznose 1.285.000 KM, što je u odnosu na 2012. godinu
povećanje za 85.000 KM ili 7%. Istovremeno, direktna izdvajanja za porodice sa
četvero i više djece ove godine porasla su za 0% u odnosu na prethodnu i iznose
20.000 KM.
Budžet za naknade zaposlenima i upravi Centra za
razvoj sela u 2013. godini u odnosu na prethodnu 2012. godinu povećan je sa
1.190.000 KM na 1.250.000 KM, ili za 60.000 KM.
Budžet za naknade za skupštinske odbornike 2008. godine
iznosio je 480.000 KM, dok je u 2013. godine planiran u iznosu od 581.000 KM,
što je povećanje od 101.000 KM.
Za plate i naknade zaposlenih u Gradskoj razvojnoj
agenciji 2008. godine izdvajano je iz gradskog budžeta 288.000 KM, a
2013.godine plan je da se izdvoji 728.500 KM što je povećanje od 440.500 KM ili
152%.
Koliko porodicama sa četvero i više djece treba veća
pomoć lokalne vlasti, pokazuje i podatak da je preko 70 odsto porodica članica banjalučkog
Udruženja 4 plus nezaposleno i da nemaju stalni izvor primanja.
Jovan
Radovanović ističe da je i dječiji dodatak priča sama za sebe jer prvo morate biti
teška socijala i da imate primanja po članu manja od 95 KM, a takođe ni auto ne
smije biti vrijedniji. “Prvo dijete nama pravo na dječiji, drugo ima 35 KM,
treće ima 70 KM, četvrto takođe 35 KM i svako naredno nema pravo na dječiji
dodatak“, ističe Radovanović.
Na naša pitanja o rasporedu budžetskih sredstava, te o
evidentoj potrebi da se izdvajanja više socijalno prilagode, upućenih
Administrativnoj službi Grada Banja Luka, kao i Centru za socijalni rad Banja
Luka, do ovog dana nismo dobili odgovore.
U Udruženju 4 plus ističu i da ima dosta mjesta gdje se
i sa malim sredstvima može puno pomoći.
„Trebalo bi stvoriti uslove za zapošljavanje i samozapošljavanje
naših porodica, priznati materinstvo kao radni staž, nastaviti stambeno
zbrinjavanja naših članova, legalizaovati stambene jedinice, pomoći u plaćanju
mjesečnih karti, omogućiti djeci iz naših porodica da se mogu besplatno baviti
raznim sportovima i drugim aktivnostima i dr.“, kaže Radovanović.
(Frontal)
