"Ona usamljena ništa ne može riješiti, ali nije usamljena. Osim njenog kabineta, tu je i cijeli SNSD i naši koalicioni partneri, koji su shvatili i prihvatili šta se treba činiti u narednom periodu. Ulazimo u tu priču zajednički i ulazimo u ubrzanje te neke, reći ćemo, naše unutrašnje reforme", rekao je Baštinac za "Ekstra magazin".
On je naveo da to, osim izgradnje ekonomske "kičme", podrazumijeva kreiranje društva u kojem će institucije biti u potpunosti prihvaćene od građana, što je posao koji bi trebalo da otpočne donošenjem ustava Srpske, koji bi potom građani trebalo da potvrde na referendumu.
"Osnivanjem i legalizacijom Republike Srpske, koja je vlasništvo svih njenih građana, Srbi u BiH su završili proces kolektivnog samoodređenja,
odnosno stvaranja okvira svoje održivosti. Pred nama je vrijeme samovladavine, odnosno autentičnog upravljanja procesa u zajednici. Da bi to što bolje radili treba nam društveni ugovor", naveo je Baštinac.
On smatra da sadržaj novog Ustava ne bi bio mnogo drugačiji od važećeg, ali bi bio mnogo vrijedniji, jer bi referendumom, kojem bi prethodila široka javna rasprava, postao vlasništvo građana Republike.
Baštinac je podsjetio da je Ustav Srpske donesen u vrijeme rata na jedini mogući način za ratna vremena, da njegovo donošenje nije značilo samo uspostavljanje Republike, nego i promjenu društveno-ekonomskog sistema.
"Građani iz razumljivih razloga nisu bili značajnije uključeni u njegovo donošenje. Samim tim nisu imali priliku da ga dožive kao svoje vlasništvo i vrhovno pravilo. U narednom periodu mi to moramo promijeniti", naveo je Baštinac.
On je, takođe, ocijenio da je trenutno najbitnije da se uredi segment ekonomskog sistema koji je javno vlasništvo. "Poslije ćemo ući u reformisanje ostalih sektora u kojima smo proteklih godina kroz Razvojni program stvarali materijalne i tehničke preduslove za njihovo provođenje", naveo je Baštinac.
On je naveo da Srpska ima prirodne resurse koji joj omogućavaju da napravi značajne proizvodne objekte u sferi proizvodnje električne energije.
"To je priča donje Drine sa njemačkim ‘RVE’, termoelektrana /TE/ ‘Stanari’, TE Ugljevik, zatim termoelektrane koja se još pregovara sa Hrvatskom, gasovoda `Južni tok` i projekta sa Srbijom i Italijom na području gornje Drine. Realizacijom ovih projekata otvoriće se prostor za jačanje sektora malih i srednjih preduzeća", rekao je Baštinac.
On je dodao da svi navedeni projekti, čijom realizacijom bi bila postavljena ekonomska kičma Srpske, imaju svoju političku dimenziju.
"Uzmimo za primjer projekat oko gasovoda `Južni tok`, odnosno kraka koji će proći kroz Srpsku, a koji jeste njegov integralni dio. Gasovod se gradi između Rusije i NJemačke. Jasno je onda da tu postoji interes Rusije i NJemačke, dvije izuzetno moćne države. Čitav krak koji se nalazi na području između te dvije države izgradnjom gasovoda biće politički stabilizovan", naveo je Baštinac.
On je pojasnio da Srpska ulaskom u taj projekat i ulaskom u projekat sa "RVE" u vezi sa donjom Drinom u NJemačkoj dobija spoljno-političkog partnera.
"Prevedeno u dnevno-politički rječnik, to znači da sada Berlin, recimo, kaže: `OHR se mora ugasiti` ili `Dejtonski mirovni sporazum je neupitna stvar`. Ulaskom u velike projekte za koje mi nemamo svog novca, sa velikim bitnim državnim stranim investitorima, dobijamo podršku tih država i na taj način širimo front zaštitnika Srpske", istakao je Baštinac.
