Kada bi ovog trenutka BiH
pristupila STO bila bi njena 160 članica, međutim još uvijek je potrebno dosta
toga uraditi kako bi se dobilo članstvo, iako su se prošle godine mogle čuti optimistične prognoze kako bi 2013. trebala biti godina u kojoj će se proces pristupanja završiti.
Uz Srbiju, BiH je jedina zemlja
regiona koja nije članica. Slovenija je dio STO od 1995. godine, Hrvatska od
2000., Makedonija od 2003., a Crna Gora će 29. aprila ove godine obilježiti prvu godinu članstva.
Proces pristupanja BiH gledano
vremenski je među dužim, iako nije bilo otvorenih neekonomskih kočenja od
strane drugih država njenom članstvu, kako je to npr. svojevremeno imala Rusija
od strane Gruzije, zbog čega je ova zemlja punih 19 godina bila u pregovorima
za članstvo, da bi se avgusta 2012. godine okončao jedan od rekordnih
predpristupnih procesa kada je u pitanju njegovo trajanje. Duži od ovog je još uvijek aktivni proces
koji Alžir vodi od daleke 1987. godine i kojem se još ne nazire kraj.
Što se tiče zemalja regiona, BiH za
sada vodi po pitanju trajanja perioda pristupa. Jedino je može prestići Srbija, koja je
proces otpočela 2004. godine.
„Dodatni
problem s kojim se suočava BiH u procesu pristupanja Svjetskoj trgovinskoj
organizaciji proizlazi takođe iz njenog odnosa sa EU. Naime, pokretanjem “Procesa stabilizacije i
pridruživanja (SAP)” sa zemljema regiona od strane EU, te stupanjem BiH u
ugovorni odnos sa EU, kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), ona je preuzela obavezu da konačne rezultate
svojih STO pristupnih pregovora usaglasi sa pozicijom koju EU ima prema trećim
zemljama u okviru STO sistema, što neke zemlje regiona (Hrvatska Makedonija,
Albanija) nisu imale obavezu, imajući u vidu da su svoje STO pristupne
pregovore završile prije pokretanja SAP-a. To su, između ostalog, osnovni
razlozi zbog kojih su pregovori toliko drugo traju i zbog kojih su bilo, kakve
procjene o završetku pregovora za pristupanje Bosne i Hercegovine STO-u vrlo
nepouzdane. Naravno ovim razlozima se može dodati i neprincipjelno ponašanje
nekih članica (kao što je Ukrajina) koje zemljama u pristupanju, pa i nama
postavljaju neargumentovane i neprihvtljive zahtjeve, koji daleko prevazilaze
realne interese njihovih privreda”, ističu u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih
odnosa BiH.
U Delegaciji EU u BiH kažu
da ulazak BiH
u STO i njeno pristupanje EU su, formalno govoreći, dva različita procesa. „Kao
suverena država, BiH ima slobodu da sa STO dogovori obaveze koje smatra
adekvatnim kako bi postala njena članica. Međutim, kako BiH bude više
napredovala u procesu pristupanja EU, tako će u većem stepenu morati da poštuje
propise EU u mnogim oblastima. U vezi sa STO, to će značiti povlačenje
carinskih tarifa BiH i usvajanje eksternih carinskih tarifa EU. Imajući na umu
njene interese kao zemlje sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u EU,
BiH treba da tretira obaveze prema STO na sličan način kao i obaveze prema EU. U
suprotnom, pitanja koja se tiču STO nepotrebno bi zakomplikovala proces njenog
pristupanja EU“, kaže Endi Mekgafi, portparol Delegacije
EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.
|
Svjetska trgovinska organizacija predstavlja osnovni i najširi okvir za |
Pet zemalja na bh. putu ka punopravnom članstvu
U
dosadašnjem toku pregovora za pristupanje BiH održano je ukupno deset rundi
pregovora, koji se u skladu sa procedurom, formalno završavaju Plenarnom
sjednicom STO Radne grupe za BiH. Posljednji, deseti krug pregovora, održan je
29 – 31 oktobra 2012. godine u Ženevi, je obuhvatio sve segmente pristupnih pregovora,
uključujući multilateralne pregovore o spoljnotrgovinskom režimu BiH, bilateralne
pregovore o pristupu tržištu i plurilateralne pregovore o domaćoj podršci
poljoprivredi, kada je registrovan napredak u svim oblastima u kojima se
pregovori vode.
Poseban
značaj u tom smislu je imala odluka Evropske komisije da potpiše ovaj bilateralni
Sporazum sa BiH (potpisan 19. decembra 2012. godine), kojim su EU i njene
zemlje članice (članice STO-a su istovremeno i EU kao Zajednica i njene članice
pojedinačno), uz SAD ključne članice STO, pokazale da je BiH ispunila najveći
dio preduslova za članstvo u ovoj organizaciji.
„Ovaj sporazum je ključan korak za BiH na njenom putu ka
članstvu u ovom međunarodnom trgovinskom tijelu. On će pomoći BiH u njenim predstojećim bilateralnim
pregovorima o načinu pristupanja STO-u, npr. sa SAD-om. Očekuje se da će pristupanje STO dati trajan doprinos
procesu ekonomske reforme i održivog razvoja u BiH. To je važan korak ka njegovanju ekonomskih odnosa EU i
BiH. Trgovinska razmjena sa
ekonomskim partnerima iz cijelog svijeta biće jednostavnija, čime će, zauzvrat,
biti stvoreni dobri uslovi za ekonomski rast u zemlji“, poručuje Mekgafi.
BiH je, zaključno sa
desetom sjednicom Radne grupe, u
potpunosti realizovala tzv. “Legislativni akcioni plan“ što znači da je njeno
zakonodavstvo usaglašeno sa pravilima međunarodnog multilateralnog trgovinskog
sistema, te da, do završetka pregovora, predstoji zajednički rad sa
Sekretarijatom STO-a na pripremi finalnog teksta „Izvještaja o pristupanju“.
Bilateralni protokoli su potpisani sa
devet zemalja Kanadom, Norveškom, Kinom, Japanom
Švajcarskom, El Salvadorom, Hondurasom, Dominikanskom Republikom i EU, dok su pregovori
u
formalnom smislu završeni, a slijedi
potpisivanje protokola sa Indijom, Meksikom i Republikom Korejom.
Do potpunog okončanja pregovora za pristupanje BiH
preostalo je da se bilateralni pregovori o
pristupu tržištu okončaju sa svih pet preostalih zemalja (SAD, Brazilom, Ekvadorom, Ukrajinom i Panamom), te da se u
okviru plurilateralnih pregovora o domaćoj podršci ostvare zadovoljavajući
rezultat u pogledu visine ukupno dozvoljene domaće podrške (AMS-a) i procenta
tzv. de minims podrške po svakom pojedinačnom proizvodu.
U Ministarstvu spoljne
trgovine i ekonomskih odnosa ističu da određene poteškoće očekuju u pregovorima o carinskim koncesijama u oblasti
poljoprivrede sa SAD i Brazilom, te u borbi za obezbjeđenje maksimalnog
procenta de minimis podrške u
poljoprivredi. Međutim, dodaju, najozbiljniji problem na putu potpunog
okončanja STO pristupnih pregovora predstavljaju pregovori sa Ukrajinom u
oblasti pristupa tržišu, uključujući sve segmente, carinske koncesije
za industrijske i poljoprivredne proizvode, te pristup tržištu u svim sektorima
usluga.
„U ovom trenutku, međutim, teško je predvidjeti dalje ponašanje
Ukrajine u nastavku pregovora. Činjenica je, dakle, da su trenutni zahtjevi
Ukrajine prema Bosni i Hercegovini neprihvatljivi i da do ovog trenutka s
njihove strane nije pokazana nikakva fleksibilonost. Takođe, potrebno je
napomenuti da se prije nekoliko dana u pregovore uključila i Panama sa vrlo
širokim zahtjevima u pogledu carinskih koncesija i određenih ustupaka u oblasti
usluga, što ukazuje na potrebu opreznosti prilikom procjene o eventualno
mogućem skorom završetku kompletnog procesa pristupanja BiH STO“, poručuju iz ovog Ministarstva.
Značaj pristupa relativizovan
Imajući u vidu
potpunu liberalizaciju trgovine sa zemljama regiona u okviru regionalnog CEFTA
sporazuma, skoro potpunu liberalizaciju trgovine sa EU u okviru Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju, kao i činjenicu da se u okvirima ovih sporazuma
odvija oko 80% spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine, značaj
pristupanja Bosne i Hercegovine WTO-u za bh. trgovinu u posljednje vrijeme je u
značajnoj mjeri relativizovan.
Zato u Ministarstvu
spoljne trgovine BiH smatraju da pristupanje Bosne i Hercegovine Svjetskoj
trgovinskoj organizaciji, samo po sebi ne nosi otvaranje novih tržišta drugih
zemalja za robe proizvedene u BiH, jer i u ovom trenutku Bosna i Hercegovina u
trgovini sa svim zemljama svijeta ima obezbjeđen MFN tretman za svoje robe.
|
EU je najveći trgovinski partner Bosne |
Generalni konzul Republike Srbije u Banja Luci, Vladimir Nikolić ističe
da je velika prednost članstva u STO koja će se reflektovati i na odnose među
zemljama regiona, jeste upravo u uspostavljanju unaprijed poznatih i
predvidivih uslova pod kojima se razmjena odvija, kao i svih ostalih
spoljnotrgovinskih rješenja, takođe usaglašenih u okviru STO, koja se ne mogu mijenjati
u smislu uvođenja restriktivnije politike.
“Članstvom u CEFTA sporazumu, ovaj
uslov je donekle zadovoljen jer su sve potpisnice CEFTA sporazuma preuzele
obavezu poštovanja sporazuma iz domena STO, čak iako nisu u tom trenutku bile
članice STO, međutim, ulaskom u STO, preuzimaju se obaveze tzv. konsolidacije
ispregovaranih uslova, i to prema svim članicama STO (što znači da se ovi
uslovi ne mogu pogoršavati, a u slučaju da to bude neophodno, članica je dužna
da da kompenzaciju ostalim članicama koje promenom mogu da budu pogođene,
obično u vidu neke dodatne kocesije). Srbija i BiH će takođe imati pomenutu
mogućnost, uz istovremeno ograničenje mogućnosti uvođenja bilo kakvih
unilateralnih arbitrarnih mjera koje bi pogodile samo jednu od strana u
razmeni, imajući u vidu osnovni zahtjev STO da se sve mjere uvode na osnovu
klauzule o nediskriminaciji, odnosno podjednako prema svim članicama STO”, kaže
Nikolić.
„Značaj ovog proces, dakle, treba gledati prije svega u prilici za
izgradnju spoljnotrgovinskog sistema Bosne i Hercegovine, koji podrazumjeva
uspostavljanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za vođenje
spoljnotrgovinske politike zemlje u skladu sa osnovnim principima i pravilima
međunarodnog trgovinskog sistema definisanih u okviru STO-a. Kada je u pitanju
značaj pristupanja STO-u, treba naglasiti da ne postoji dilema da li BiH treba
ili ne postati članica. To je obaveza i preduslov koju nameću svih drugi
integracioni procesi“, kažu u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih
odnosa BiH.
(Frontal)
