Ministar Tegeltija smatra da bi do izmjena ovog Zakona moglo doći već
ove godine, ali je za sada, kaže, još rano govoriti o visinama stopa
poreza kojim bi se stvorio preduslov za pravedniji poreski sistem.
Progresivne stope poreza odavno su praksa u Evropi, a sve u cilju da
država višom stopom poreza oporezuje one koji zarađuju mnogo više od
prosječnih građana. Upitno je koliko Republika Srpska ima građana sa
visokim ličnim primanjima, a koji bi mogli biti oporezovani na ovaj
način.
U Poreskoj upravi odbili su nam dostaviti informaciju koliko ljudi u
RS mjesečno zarađuje na primjer više od 2.000 KM. Pitanje je koliko u RS
uopšte ima „bogatih građana“, a čije bi zarade mogle da podliježu
progresivnim stopama oporezivanja. Vjerovatno da ni Poreska uprava nema
tačne podatke, jer su i najbogatiji, često u svojim kompanijama
prijavljeni na prosječnu platu.
Ministar finansija RS za CAPITAL objašnjava da je preduslov promjena
Zakona o radu, jer progresivna stopa poreza na dohodak mora ići na teret
onoga ko prima veću platu.
„Kada govorimo o našem sistemu oporezivanja, zaista sa 10%
poreza na dohodak ne možemo reći da je to visoka stopa oporezivanja.
Priča o tome da li da onaj ko više zarađuje treba i više da plati
podrazumijeva se kada je u pitanju progresivna stopa, a ne
proporcionalna kao što je sada slučaj kod nas. Jedan sam od onih koji
smatraju da treba da postoji progresivna stopa, međutim svako uvođenje
ove progresivne stope neće dati efekte dok ne izmjenimo Zakon o radu i
ne budemo ugovarali bruto plate. Tada će država opredjeljivati se da li
će davati šanse poslovnoj zajednici ili zaposlenim radnicima“, poručuje ministar Tegeltija.
Sada kada bi uveli progresivnu stopu, smatra on, cijeli teret bi pao
na javni sektor i dio finansijskog sektora koji već ima ugovorene bruto
plate.
„Kada uvedemo progresivnu stopu poreza na dohodak, ona će ići
na teret onoga ko prima veću platu. Recimo, ako imam 3.000 KM platu
meni je svejedno koja je to stopa ako pada na teret poslodavca, ali
svugdje u svijetu kada govorite o bruto plati porez pada na teret
zaposlenog“, pojašnjava Tegeltija.
Iz Poreske uprave RS do sada je u medijima objavljen samo podatak da
je 2011. godine jedno najveće mjesečno primanje iznosilo vrtoglavih
220.249 KM, a dobio je zaposleni u jednoj mikrokreditnoj organizaciji.
Drugo najveće mjesečno primanje u Srpskoj iznosilo je 97.689 KM i
riječ je o osobi zaposlenoj u bankarskom sektoru, a treća, takođe,
isplaćena u bankarskom sektoru iznosila je 88.821 KM.
Ipak, najsvježije podatke o ličnim zaradama u 2012. godini Poreska
uprava nije mogla da nam ustupi, pravdajući se da je rok za podnošenje
godišnje prijave za porez na dohodak istekao 31.marta, te je u toku
ažuriranje pristiglih podataka.
„Prijave nam stižu najčešće poštom, koje se nakon toga obradjuju i unose u sistem. Tako da prve sumirane podatke o ličnim primanjima očekujemo krajem ovog mjeseca“, kratko je prokomentarisao portparol Poreske uprave RS Ivan Vučković.
Nepostojanje preciznih podataka o broju imućnih građana u Srpskoj, i
ekonomski analitičari smatraju prvom preprekom za donošenje ovog zakona.
Prvenstveno zbog toga što bi nepostojanje preciznih baza podataka o
visini ličnih primanja moglo da ostavi prostor za malverzacije u vidu
neprijavljivanja tačnog iznosa plata.
„Zemlja je u krizi, međutim očigledno je da u Srpskoj postoji sloj
građana koji ima znatno viša primanja od većine stanovništva. Zemlje u
okruženju i članice EU već odavno primjenjuju progresivne poreske stope
na dohodak, ekstraprofit, kapital i imovinu i smatram da bi i kod nas
trebalo razmišljati u ovom pravcu. Međutim, treba imati na umu da veliki
dio državne administracije ima viša primanja od prosjeka, pa je moguće
da bi donošenjem ovakvog zakona mogli upasti u zamku, odnosno da teret
ovakvog oporezivanja padne na državni budžet. Što nije dobro. Zbog toga
je vrlo važno napraviti tačan uvid u imovinski status građana da se vidi
u kojem sektoru radnici nadprosječno zarađuju, pa da se u skladu s tim
pronađu zakonska rješenja za oporezivanje. Sve drugo bi bilo samo
liječenje posljedica“, rekao je za CAPITAL ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
(Capital.ba/Frontal)
