izvor: RTS/Frontal
Postoje mnogo veće šanse da dođe do intervencije
u Siriji, nego da se ona izbjegne, rekao je docent na FPN-u Filip Ejdus gostujući
u Dnevniku RTS-a.
Prema njegovim riječima, danas se klizanje
ka intervenciji u Siriji ipak malo usporilo, tako da čak i ako dođe do nekog
"ograničenog hirurškog napada", Ejdus vjeruje da će se za neku veću operaciju
sačekati da tim UN završi istragu.
Kako je rekao, napad bi svakako dodatno
zaoštrio odnose između Zapada i Rusije.
"Međutim ja ne vidim način da se Rusija
vojno usprotivi tome. Rusija nema ni veliki interes da uđe u otvoren sukob sa Zapadom",
ocjenjuje Ejdus.
Obama je u intervjuu za Pi-Bi-Es rekao
da američki zvaničnici vjeruju da je sirijska vlada odgovorna za napad hemijskim
oružjem u predgrađima Damaska gdje je poginulo nekoliko stotina ljudi.
"Prije svega, nisam donio odluku.
Čuo sam neke stavove naše vojske. Razgovarao sam sa mojim nacionalnim bezbjednosnim
timom. Mislim da svi razumijemo strašne stvari koje se dešavaju u Siriji već duže
vrijeme. Asadov režim ubija desetine hiljada svojih ljudi", upozorava Obama.
Američki predsjednik ne vjeruje da sirijska
opozicija raspolaže hemijskim oružjem koje bi moglo da se upotrebi u tom opsegu.
Obama je rekao da Asadova vlada mora biti
kažnjena, ali je istakao da namjerava da izbjegne ponavljanje grešaka koje je Vašington
napravio u ratu u Iraku, navode agencije.
"Ne želim nikakav beskonačan sukob
u Siriji, već se moramo pobrinuti da kada zemlje prekrše međunarodne norme o naoružanju
kao što je hemijsko oružje, koje može predstavljati prijetnju po nas, odgovaraju
za svoje postupke", objasnio je Obama.
Obama je dao intervju poslije sjednice Savjeta
bezbjednosti UN čije stalne članice nisu postigle dogovor o rezoluciji koju je predložila
Velika Britanija.
Rezolucijom bi bila odobrena upotreba vojne
sile protiv sirijskih vlasti i snaga predsjednika Bašara el Asada. Predstavnici
Rusije i Kine su ranije napustili sjednicu.
Sa druge strane, Rusija oštro osuđuje najave
eventualne vojne intervencije u Siriji, a pozive na akciju ocjenjuje kao kršenje
međunarodnog prava.
"Planovi nekih zemalja da izvrše vojni
napad na Siriju predstavljaju flagrantno kršenje ključnih tačaka Povelje UN i drugih
normi međunarodnog prava", navedeno je u saopštenju ruskog Ministarstvo spoljnih
poslova, koje prenosi AFP.
Rusija ističe da je suviše rano da se razmatra
odgovor Savjeta bezbjednosti UN na navodni hemijski napad u blizini Damaska prije
nego što tim UN koji ispituje mjesto napada ne objavi rezulate istrage.
Predsjednici Rusije i Irana, Vladmiri Putin
i Hasan Rohani kasno sinoć razgovarali su telefonom i saglasili su se da je upotreba
hemijskog oružja nedopustiva, ali su se usprotivili intervenciji protiv Sirije,
saopštio je Kremlj.
Uprkos tome, u zapadnim zemljama se sve
otvorenije govori o vazdužnim udarima na Siriju. Šef britanske diplomatije Vilijem
Hejg istakao je da je akcija moguća i bez odobrenja Savjeta bezbjednosti.
Oglasila se i njemačka kancelarka Angela
Merkel, koja je u razgovoru s britanskim kolegom Dejvidom Kameronom rekla je da
ima dovoljno dokaza o upotrebi hemijskog oružja u Siriji i da sirijski režim ne
smije da se nada da će nastaviti nekažnjeno da vodi rat u suprotnosti sa međunarodnim
pravom.
Premijer Italije Enriko Leta bio je umjereniji,
i poručio da Italija zbog tradicije i pravnog sistema, zahtijeva legitimni put,
"a to je dozvola od UN-a".
Režim sirijskog predsjednika Bašara el
Asada i dalje negira upotrebu hemijskog oružja, a ambasador Sirije u UN Bašar Džafari
izjavio je da je nekoliko desetina sirijskih vojnika otrovano gasom i pozvao UN
da to istraže.
