izvor: RTS/Frontal
Američka atomska bomba zamalo je eksplodirala
1961. godine iznad Sjeverne Karoline, a njena razorna moć bila bi 260
puta snažnija od eksplozije koja je uništila Hirošimu, piše britanski
list Gardijan.
Tajni
dokument, do kojeg je došao novinar Erik Šloser na osnovu zakona o
slobodnom pristupu informacijama, sadrži dokaze da su SAD "za dlaku"
izbjegle katastrofu velikih razmera kada su dvije hidrogenske bombe "Mk-39"
slučajno ispuštene iznad Goldsboroa u Sjevernoj Karolini 23. januara
1961. godine.
Bombe su pale na zemlju nakon što se strateški
bombarder B-52 raspao u vazduhu, a jedna od sprava je djelovala onako
kako je nuklearno oružje osmišljeno da djeluje u ratu: njen padobran se
otvorio, mehanizam okidanja se aktivirao i samo je jedan niskonaponski
osigurač spriječio nezapamćeno krvoproliće.
Vojni izvještaj o tom
incidentu, urađen je osam godina kasnije, 1969. godine, a sam incident,
objelodanjen je široj javnosti 2008. godine, ali nije bilo riječi da je
jeftini, ali ispravni niskonaponski osigurač, spriječio katastrofu.
Američki
mediji su ranije pisali da je avion letio ka obližnjoj bazi Sejmur
Džonson i da je posled 12 sati leta došlo do problema sa pritiskom
goriva. Prema zvaničnoj verziji druga bomba se raspala u vazduhu, tako
da su dijelovi "bezbjedno" pali, ali nikada nije objašnjeno šta se desilo
sa radioaktivnim materijalom iz druge bombe.
Komanda je naredila
članovima posade da iskoče iz aviona. Dvoje članova posade je poginulo
jer nisu napustili avion na vrijeme. Šest članova je iskočilo na visini od
2.700 metara, a jedan od njih je poginuo zbog problema sa padobranom.
Bombe
su bile jačine četiri megatone, ili četiri miliona tona TNT eksploziva.
Da je naprava detonirana, smrtonosne čestice bi se raspršile iznad
Vašingtona, Baltimora, Filadelfije i čak bi stigle do Njujorka, izlažući
riziku milione života.
Iako je stalno bilo spekulacija o tome za
koliko je izbjegnuta Goldsboro katastrofa, američka vlada je uporno
demantovala da je njen nuklearni arsenal ikad ugrozio živote
Amerikanaca.
Međutim, u dokumentu koji je objavljen, inženjer
laboratorije "Sandia" , odgovorne za mehaničku bezbjednost nuklearnog
oružja, zaključio je da je "jedna jednostavna, dinamo-tehnologija,
niskonaponski osigurač, stajao između SAD i velike katastrofe".
Šloser
je otkrio dokument tokom istraživanja za svoju novu knjigu o nuklearnoj
trci o naoružanju. Koristeći zakon o slobodnom pristupu informacijama,
otkrio je da je najmanje 700 "velikih" incidenata sa 1.250 komada
nuklearnog oružja zabilježeno samo između 1950. i 1968. godine.
"Rečeno nam je da ne postoji mogućnost da se to oružje slučajno aktivira, a evo ovo zamalo nije", rekao je Šloser.
On
je dodao da je američka vlada stalno pokušavala da od svog naroda
sakrije informacije kako bi spriječila postavljanje pitanja o politici
nuklearnog oružja.
Incident se dogodio samo tri dana poslije inauguracionog govora tadašnjeg predsjednika Džona Kenedija.
Bombe
Mk-39 proizvodile su se pedesetih, a krajem šezdesetih su povučene iz
naoružanja. Težina bombe bila je oko tri tona, visina tri i po metra, a
prečnik 90 do 115 centimetara.
Strateški bombarderi B-52, odnosno modernizovani varijanti, još se nalaze u naoružanju američke vojske.
