izvor: Tanjug/Frontal
Meron i sadašnji potpredsjednik
Karmel Ađius kandidovali su se za još jedan mandat, ali pojavili su se i
protivkandidati, navodi njemački radio.
Prvi put će biračko tijelo
od 18 sudija Haškog tribunala morati da se opredjeljuje između dvojice
kandidata za predsjednika i isto toliko za potpredsjednika.
Najstarijem
sudiji Tribunala, Amerikancu Teodoru Meronu (83), suprotstaviće se
jedan od najmlađih sudija, Južnokorejac O-Gon Kvon (60), dok je
Maltežaninu Ađiusu protivkandidat holandski sudija Alfons Ori.
Kvon
i Ori u ovom trenutku predsjedavaju većima koja vode postupak protiv
Radovana Karadžića i Ratka Mladića, a Meron i Ađius su članovi Žalbenog
veća.
Poslije afere, koja je izbila prije nekoliko mejseci pošto su
mediji širom svijeta objavili pismo danskog sudije Frederika Harhofa u
kojem je on, zbog izricanja niza oslobađajućih presuda, izrazio rezerve
prema nezavisnosti i nepristranosti Tribunala, današnje glasanje i izbor
može uneti novu napetost i zabrinutost kako među sudijama tako i u
javnosti zemalja bivše Jugoslavije, ocjenjuje "Dojče vele."
Meron
je predsjedavao Žalbenim vijećem koje je, tijesnom većinom glasova, donijelo
oslobađajuću presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu
Markaču, a potom i bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije
Momčilu Perišiću.
Gotovina je, u prvostepenom postupku, bio
osuđen na 24, Markač na 18 godina, a general Perišić, koji je bio
optužen i za pomaganje počiniocima genocida u Srebrenici, čak na 27
godina zatvora.
Trojici ljudi su u žalbenom postupku, kao
čarobnim štapićem koji je, prema komentarima vodećih svjetskih medija,
držao Meron, izbrisane te decenijske kazne i oni su sada na slobodi.
Zbog
takvih odluka Žalbenog vijeća, sva udruženja žrtava iz Bosne i
Hercegovine, kao i nevladine organizacije iz Srbije i Hrvatske, tražili
su od UN smjenu sadašnjeg predsjednika Tribunala, ali nikad nisu dobili
odgovor na taj zahtjev.
Među sudijama koji će danas odlučiti ko će
biti novi, i vjerovatno posljednji predsjednik Tribunala, biće i sudija
Harhof, koji je objasnio da je pismo napisao zbog "neprijatnog osjećaja
da je Tribunal promijenio kurs pod pritiskom vojnih establišmenata nekih
uticajnih zemalja", što, kako je naveo, misle i neke njegove kolege.
Kako
prenosi Dojče vele, sve to govori da današnji izbor neće, kao u
proteklih dvadeset godina, biti stvar konsenzusa ili aklamacije, nego
težak ispit za profesionalnu i moralnu savjest 18 sudija Haškog
tribunala.
