izvor: Frontal
Prvo pitanje odnosi se na Nacrt zakona o izmjenama Zakona
o RTRS, koji je usvojen na prvom čitanju na sjednici Narodnoj skupštini RS
održanoj 18. jula, a koji se nalazi na dnevnom redu 30. sjednice Narodne
skupštine RS.
Predloženi amandmani izazivaju ozbiljnu zabrinutost pošto se njima uvodi
mogućnost finansiranja entitetskog emitera, RTRS-a, iz budžeta Vlade RS. To bi
bilo suprotno državnom Zakonu o javnom RTV sistemu BiH, koji predviđa samo dva izvora
finansiranja javnih emitera – RTV taksa i prihodi od marketinga.
Ovom mjerom
rizikuje se daljnje otvaranje mogućnosti da javni emiter bude zavisan od vladinih
izvora, čime se podriva nezavisnost emitera.
Predložena izmjena postupka za izbor članova Upravnog odbora RTRS-a
takodje izaziva zabrinutost. Izmjenom se
predviđa da članove Odbora bira NSRS, i to sva četiri u istoj godini. S obzirom
da depolitizacija i uređivačka nezavisnost javnih emitera ostaju visoko na
listi prioriteta EU, Delegacija EU i Ured specijalnog predstavnika EU u BiH već
su u ljeto prošle godine izrazili svoje viđenje takve prakse, kada je Parlament
FBiH pokušao da imenuje sva četiri člana Odbora RTV FBiH direktno u Parlamentu
FBiH.
U pismu, šefovi
misija EU u Bosni i Hercegovini
ističu podršku nedavnim nastojanjima tri javna
emitera u pogledu izrade statuta Javne RTV korporacije. S obzirom da bi
osnivanje korporacije obezbjedilo djelotvornije i stabilnije finansiranje
Javnog RTV sistema iz oba zakonska izvora – RTV takse i marketinga – ovakav
korak je dobrodošao.
Očekuje se da državne i entitetske vlasti pokažu odlučnost da
u potpunosti realizuju zahtjeve reforme javnog RTV sistema.
Zakon o Javnom RTV sistemu BiH mora biti primijenjivan dok ne
bude izmijenjen. Svaka izmjena treba da obezbjedi jačanje Javnog RTV sistema,
kao i uređivačku nezavisnost i finansijsku stabilnost, koja je ključna za
ispunjavanje uloge javnog servisa, i kapaciteta BiH da ispuni Kopenhaške
političke kriterijume.
Šefovi misija EU u
Bosni i Hercegovini, naglašavaju u pismu da je krajnje vrijeme da se ozbiljno
uzme u obzir to da su sloboda izražavanja i sloboda medija među ključnim
indikatorima spremnosti zemlje da postane članica EU. Posvećenost ovoj
vrijednosti pokazuje opredijeljenost zemlje za demokratiju, dobru vladavinu i
političku odgovornost. U tom kontekstu, državni i entitetski parlamenti u BiH
treba da odigraju svoju jedinstvenu ulogu u ispunjavanju evropskih standarda u
oblasti medijskog zakonodavstva.

