Srijeda, 10.12.2025.
1 C
Sarajevo

Usamljeni političari i pošteni Mišković

izvor: Politika

U kon­ti­nu­i­ra­noj bor­bi ko­ju Sr­bi­ja vo­di sa­ma sa so­bom već de­se­tlje­ći­ma – ni­šta no­vo. Bor­ba tra­je, is­hod pot­pu­no ne­iz­vje­stan, a li­ni­ja „fron­ta” pro­la­zi kroz srpsko dru­štvo pra­ve­ći ci­vi­li­za­cij­ski hi­ja­tus.

Li­ni­ja ras­ce­pa, isto­rij­ski gle­da­no, ne­ka­da je bi­va­la de­fi­ni­sa­na stran­ka­ma ili po­je­din­ci­ma ko­ji su svo­jim dje­lo­va­njem obi­lje­ži­li vrijed­no­sti za ko­je su se za­la­ga­li. Jed­ni za „tra­di­ci­o­nal­no”, dru­gi za „mo­der­no”, jed­ni za na­pre­dak, dru­gi za sta­tus kvo, jed­ni za Is­tok, dru­gi za Za­pad… U raz­li­či­tim isto­rij­skim pri­li­ka­ma raz­li­či­te su te­me bi­va­le pred­met spo­ra su­ko­blje­nih stru­ja. No, ono što je za­ni­mlji­vo, u pro­šlo­sti je li­ni­ja uvijek bi­la ja­sna, zna­lo se ko­je or­ga­ni­za­ci­je, stran­ke ili lič­no­sti za­go­va­ra­ju ko­ju op­ci­ju, dok da­nas to već ni­je slu­čaj. Li­ni­ja ci­vi­li­za­cij­ske pu­ko­ti­ne ne ide iz­me­đu stra­na­ka, ona ide kroz njih, dije­li par­tij­ska tki­va, pro­la­zi kroz in­sti­tu­ci­je, u ne­kim slu­ča­je­vi­ma ta pu­ko­ti­na dije­li i po­je­din­ce, či­ni shi­zmu u nji­ho­voj du­ši i mi­sli­ma, što si­tu­a­ci­ju či­ni do­dat­no te­škom i kom­pli­ko­va­nom.

Ovo bi mo­glo da bu­de ob­ja­šnje­nje za op­štu kon­fu­zi­ju u dru­štvu, za to što ponekad iz­gle­da­mo kao brod bez kom­pa­sa ko­ji se ori­jen­ti­še pre­ma zvije­zda­ma u oblač­noj no­ći.

Ka­da je Zo­ran Đin­đić 2000. po­ku­šao da u upo­tre­bu uve­de kom­pas, evrop­ske vrijed­no­sti i jed­nu sa­svim no­vu fi­lo­zo­fi­ju ži­vo­ta i ra­da, mno­gi ga ni­su raz­u­mje­li. Ne­ki ni­su mo­gli da ga raz­u­miju. Ne­ki ni­su htje­li. Ka­da je od­lu­čio da uđe u sukob sa or­ga­ni­zo­va­nim kri­mi­na­lom, bio je usa­mljen. Ni­je na svo­joj stra­ni imao me­di­je, ni­je imao in­te­lek­tu­al­ce, ni­je imao opo­zi­ci­ju, ni­je imao mno­ge svo­je koa­li­ci­o­ne part­ne­re i sa­rad­ni­ke.

Ka­da je Bo­ris Ta­dić od­lu­čio da Sr­bi­ji s vra­ta ski­ne bre­me Ha­škog tri­bu­na­la, bio je usa­mljen. Ni­je na svo­joj stra­ni imao jav­nost, ni­je imao po­dr­šku ve­ći­ne medija, ni­je imao opo­zi­ci­ju, ni­je imao in­te­lek­tu­al­ce.

Da­nas, igrom okol­no­sti, Alek­san­dar Vu­čić dje­lu­je usa­mlje­no u svo­joj bor­bi pro­tiv ko­rup­ci­je i kri­mi­na­la. Dje­lu­je kao da je je­di­no nje­mu, u či­ta­vom si­ste­mu, sta­lo da se ta stvar iz­gu­ra. Dje­lu­je kao da je to nje­gov lič­ni kr­sta­ški po­hod.

Na­su­prot nje­mu ima­mo Mi­ško­vi­ća, Mo­rav­ca, jed­no­stav­nog čo­vje­ka iz na­ro­da ko­ji se kroz ži­vot pro­bi­jao od nu­le, iz­me­đu Sci­le i Ha­rib­de, ra­dio je i stva­rao ovaj do­ma­ćin, vrijed­no i pre­da­no, i za­hva­lju­ju­ći svo­joj umje­šno­sti, vrijed­no­ći i sa svo­jih de­set pr­sti­ju stvo­rio ime­tak ko­ji sa­da ne­ko ho­će da mu ot­me i uni­šti. Skro­man je i ću­tljiv, tr­pio je svu si­lu ne­prav­de ko­ju zlob­ni­ci de­ce­ni­ja­ma si­pa­ju na nje­ga. Je­di­ni raz­log zbog kog je Mi­ško­vić uhap­šen sa­mo je to što se ne­ko­me za­mje­rio i što ga ne­ko mr­zi.

Ovo je, na­i­me, sli­ka ko­ju taj­kun na op­tu­že­nič­koj klu­pi gra­di po sa­vje­tu svo­jih pi-ar struč­nja­ka.

A nji­hov na­por ide ka to­me da Mi­ško­vi­ćev su­kob sa za­ko­nom, jav­nost vi­di kao bor­bu pro­tiv pri­vat­nog pred­u­zet­ni­štva, slo­bod­nog tr­ži­šta i kao lič­ni su­kob Miško­vi­ća i Vu­či­ća.

Ono što je že­lio da ura­di Đin­đić, i ono što je ura­dio Ta­dić ni­je ni bi­la, ni­ti je tre­ba­lo da bu­de – lič­na stvar Đin­đi­će­va, od­no­sno Ta­di­će­va. Oni je­su bi­li li­de­ri, ali nji­ho­va na­sto­ja­nja mo­ra­la su da bu­du pri­o­ri­tet­ni dr­žav­ni po­sao, a ne stvar nji­ho­vog ina­ta. Po­sto­je oprav­da­nja, si­tu­a­ci­ja je bi­la ta­kva, sta­nje u in­sti­tu­ci­ja­ma ni­je do­zvo­lja­va­lo da bu­de dru­ga­či­je. No bi­lo ka­ko bi­lo – po istom prin­ci­pu, ni dana­šnja bor­ba pro­tiv kri­mi­na­la i ko­rup­ci­je ne smije i ne mo­že da bu­de lič­na stvar Alek­san­dra Vu­či­ća. Evo pri­li­ke da po­ka­že­mo, kao dru­štvo, da li smo naučili ne­što iz svo­je isto­ri­je. Ta­ko­đe, da od­go­vo­ri­mo na pi­ta­nje ho­će li sva­ki na­pre­dak Sr­bi­je, sva­ki ci­vi­li­za­cij­ski is­ko­rak, bi­ti po­slje­di­ca ne­či­je tvr­do­gla­vo­sti i „lu­do­sti”, ili će se stvo­ri­ti uslo­vi za si­stem u ko­me će in­sti­tu­ci­je na­po­kon po­če­ti da ra­de u ko­rist na­še ko­ri­sti.

Na to pi­ta­nje mo­ra­ju da od­go­vo­re pr­ven­stve­no sve in­sti­tu­ci­je vla­sti. Po­tom medi­ji. Da li će oni od sva­kog op­tu­že­ni­ka ko­ji ima umije­šan pi-ar pra­vi­ti žr­tvu, sa istim ela­nom s ko­jim hap­se, su­de i pre­su­đu­ju oni­ma ko­ji u svoj pi-ar ne mogu to­li­ko da in­ve­sti­ra­ju?

Pre­va­zi­la­že­nje ci­vi­li­za­cij­skog ras­cje­pa i osi­gu­ra­nje evrop­ske bu­duć­no­sti su­vi­še je ozbi­ljan iza­zov za Sr­bi­ju da bi ga pre­pu­sti­li mi­si­ji po­je­din­ca. Bez ob­zi­ra koliko je on upo­ran, rije­šen ili spo­so­ban. Bez ob­zi­ra je­smo li par­tij­ski istomišlje­ni­ci. Ako je ne­ko u po­zi­ci­ji da ura­di stva­ri ci­vi­li­za­cij­ski va­žne za čitavo dru­štvo, oko to­ga se mo­ra stvo­ri­ti dru­štve­ni kon­sen­zus i uza­jam­na solidar­nost.

Jer, ne­ke stva­ri, jed­no­stav­no, ni­ko ne mo­že da ura­di sam.

Popularno ove nedelje

Krnjić ponovo oborio usvajanje Pravilnika za novi granični prelaz Gradiška

Člana Upravnog odbora UIO Zijad Krnjić ponovo je oborio...

Vazduh nezdrav u šest gradova

U Banjaluci, Tuzli, Brodu, Prijedoru, Lukavcu i Doboju vazduh...

Zelenski priznao realnost oko Krima i članstva u NATO-u. “Nemamo snage”

Ukrajina ima realističan pristup budućem članstvu u NATO-u i...

Dodik o regulacionom planu “Malta 1” u Banjaluci

Podržavam zahtjeve građana banjalučkog naselja Rosulje da se ne...

Teme

Krnjić ponovo oborio usvajanje Pravilnika za novi granični prelaz Gradiška

Člana Upravnog odbora UIO Zijad Krnjić ponovo je oborio...

Vazduh nezdrav u šest gradova

U Banjaluci, Tuzli, Brodu, Prijedoru, Lukavcu i Doboju vazduh...

Zelenski priznao realnost oko Krima i članstva u NATO-u. “Nemamo snage”

Ukrajina ima realističan pristup budućem članstvu u NATO-u i...

Dodik o regulacionom planu “Malta 1” u Banjaluci

Podržavam zahtjeve građana banjalučkog naselja Rosulje da se ne...

Čović: Federalizam obezbjeđuje jednak glas sva tri konstitutivna naroda

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je sinoć u...

Milan Nedeljković će biti novi šef BMW-a

Srbin Milan Nedeljković preuzeće 14. maja 2026. dužnost predsjednika...

Ševe, Strele ili o sarajevskim snajperistima Armije BiH

Sjećam se jednog razgovora u kojem je Boro Kontić...

Povezani članci

Popularne kategorije